|
|
|
|
|
|
Detalji programa |
Program: |
Održivi sustavi gospodarenja krmom |
Voditelj: |
Mladen Knežević |
Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Hrvatska raspolaže s 1,5 mil. ha travnjaka (oko 50% ukupnog poljoprivrednog zemljišta). Porastom nadmorske visine, u strukturi poljoprivrednog zemljišta raste učešće travnjačkih površina, tako da u brdsko-planinskom području one predstavljaju glavni resurs za proizvodnju krme za stočarstvo i lovnu divljač. Glede izuzetne ekološke osjetljivosti ovog područja, svako agrotehničko zadiranje u taj ekosustav može imati nepoželjne posljedice na okoliš, ukoliko se ne zna mehanizam djelovanja primijenjenih agrotehničkih zahvata. Očuvanje travnjačkih resursa nije samo pitanje očuvanja krajobraza, nego ono ima i ekonomsko značenje. Tehnološki sustavi stočarskih proizvodnji čija je sirovinska osnovica travnjak suočavaju se s problemom zbrinjavanja krutog stajskog gnoja. Budući da količina, vrijeme i frekvencija njegove primjene ovisi o fitocenološkim, klimatskim i pedološkim uvjetima, rezultati koji se navode u svjetskoj literaturi ne mogu se prenijeti u našu praksu, nego je potrebno provesti vlastita istraživanja. Cilj istraživanja je da se u pedoklimatski i fitocenološki definiranom okruženju, utvrdi efekt primjene krutog stajskog gnoja na produkciju fitomase travnjaka i fitocenološke promjene. Intezifikacija i unapređenje proizvodnje krme nužnost je u cilju povećavanja kvantitete i kvalitete postojeće stočarske proizvodnje. Proizvodnja krme na travnjacima može se višestruko povećati primjenom odgovarajućih agrotehničkih zahvata, izborom i sjetvom produktivnijih sorata trava i djetelina, korištenjem u optimalnom stadiju zrelosti i pod optimalnim opterećenjem travnjaka, te kombinacijom različitih načina korištenja travnjaka. Predložena istraživanja vrednovala bi različite održive i ekološki prihvatljive sustave proizvodnje krme na travnjacima u cilju osiguranja kvalitetne krme za ljetnu i zimsku hranidbu krava i ovaca. Oranične površine su ograničene i u različitim su klimatskim zonama, te se u tu svrhu kreiraju novi kultivari krmnog graška i grahorice za zelenu krmu, sijeno i silažu. Uz konvencionalne, utvrditi će se nove tehnologije, ekonomski opravdanije, a ekološki prihvatljivije. U tu će se svrhu utvrđivati utjecaj bakterizacije novih potomstava ozimog graška i grahorice sojevima Rhizobium sp. Najproduktivnija potomstva prijaviti će se Sortnoj komisiji za priznavanje. Za poboljšanje hranidbenog potencijala lovišta odabrat će se krmne kulture za pojedine vrste divljači na tri lovišta koja su zbog klimatskih i ortografskih prilika reprezentativna za Hrvatsku. |
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|