|
|
|
|
|
|
Detalji programa |
Program: |
Povijesna, sakralna i jezična baština zapadne Hrvatske |
Voditelj: |
Petar Strčić |
Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
Sažetak: |
Zapadna Hrvatska (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika) najkraćim putem povezuje Sredozemlje, središnju i sjevernu Europu te Balkan s Apeninskim poluotokom. Zbog velikih materijalnih prednosti, s prvom pojavom Slavena, potonjih Hrvata na cijelome hrvatskom prostoru, u Istri 599., nisu uzimani u obzir interesi gotovo apsolutno hrvatskoga puka, već Talijana, Mađara, Austrijanaca i Nijemaca te Srba, Osmanlija, Francuza, Amerikanaca, Britanaca i Rusa. Tako Istra do 1943. nije bila u sastavu matice domovine Hrvatske. Usprkos tomu, ovdje je udaren takav prvi temelj staroslavenske/starohrvatske službe Božje još za života Svete Braće da se održala do danas, a glagoljaška baština najveća je na svijetu (Bašćanska ploča, npr.). Glagoljaši, svećenici i notari održali su čvrstu hrvatsku svijest usprkos denacionalizatorskome sustavu, a do danas se u mozaiku dijalekata očuvala čakavština. Svemu tome pripomogli su i Frankopani, jedina otočna obitelj na obje jadranske obale koja se održala stoljećima. Rezultat je toga i otpor nacifašizmu i velikosrpskoj agresiji, konačno uključivanje cijele zapad. Hrvatske u maticu domovinu, te stvaranje na tome području jedinih trajnih granica Republike Hrvatske.
Sve je to i drugo uzeto u obzir u znanstvenome programu riječko-puljskoga Zavoda HAZU u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, koji se sastoji od pet projekata: Povijest zapadne Hrvatske; Glagoljaštvo u zapadnoj Hrvatskoj; Sakralna spomenička baština riječkoga prstena; Prilozi za istraživanje čakavskih dijalekata na području zapadne Hrvatske; Istra i Rijeka: Prijelazno razdoblje sjedinjenja s Hrvatskom (1943.-1954.).
Do rezultata će se doći uobičajenim metodama istraživanja, u domaćim i stranim arhivima i knjižnicama, te na terenu. Rezultati će biti znanstveni, objektivni, što jamče do sada objavljeni radovi suradnika, lako provjerljivi pa i od nedobronamjernih, npr. talijanskih iredentista.
Znanstvena istraživanja u Hrvatskoj i izvan nje, s osloncem na dosadašnje rezultate, dat će nove znanstvene spoznaje u knjigama i člancima, rječnicima, monografijama i sintezama, a preko provjere na znanstvenim skupovima. Pozornost će biti posvećena i narodnostima (npr. talijanskoj).
Znanstvenu ozbiljnost programa potvrđuju i imena uglednih suradnika. Ostvarenje programa omogućit će razvoj mladih znanstvenika, kojima zapad. Hrvatska u svim programom obuhvaćenim poljima oskudijeva.
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|