|
|
|
|
|
|
Detalji programa |
Program: |
Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću |
Voditelj: |
Marko Samardžija |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
U jezikoslovnoj je kroatistici uobičajena podjela ukupne povijesti hrvatskoga jezika na dva vremenski nejednaka dijela: predstandardni i standardni. Svaki se dio dalje dijeli na tri razdoblja. Treće standardno razdoblje započinje potkraj 19. stoljeća i traje do danas kao niz sadržajem i dužinom različitih sociolingvističkih stanja. Nakon što je od šezdesetih godina 19. stoljeća započela leksička obnova i popuna hrvatskoga jezika zasnivanjem i / ili oblikovanjem niza znanstvenih i strukovnih nazivlja, a na osnovi normativnih priručnika izraslih iz mladogramatičarskog nauka, tijekom 20. stoljeća, unatoč jezičnom politikom uzrokovanima povremenim zastojima u standardizaciji i normativistici, hrvatski je jezični standard postupno dostigao visoku ustaljenost i upotrebnu razvedenost koju će poslije, iz praškoga strukturalizma izrasla, standardologija nazvati funkcionalnom polivalentnošću. Zato će se u okviru projekata uključenih u znanstveni program „Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću“ proučiti povijesna i standardnojezična (i standardološka) problematika kao i dio rezultata međujezičnih dodira (prevedenice i značenjske posuđenice) u tome vremenu. Na korpusu potvrda iz fikcionalnih i nefikcionalnih tekstova sa stajališta lingvostilistike proučit će se tipologija figura i opisati osnovni tipovi diskurza (funkcionalni stilovi), dok će se sa stajališta leksičkosemantičkoga pokušati utvrditi kolokacijski potencijal hrvatskoga standardnog jezika, ali i nestandardnih varijeteta. S obzirom na činjenicu da se veći dio spoznaja što će proisteći iz tih istraživanja (prevedenice, figure, kolokacije) može obraditi leksikografski, realna je pretpostavka o izradbi specijaliziranih rječnika koji bi uz autorske rasprave mogle biti konkretan plod predloženih projekata. |
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|