|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Načela antimikrobnog liječenja |
| Voditelj: |
Bruno Baršić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Predloženi program obuhvaća široko područje liječenja infektivnih bolesti sa ciljem što uspješnijeg liječenja specifičnih bolesti ili kliničkih sindroma. Uspješno liječenje temelji se na ispravnom odabiru antimikrobne terapije u kombinaciji s ostalim metodama liječenja. Za odabir ispravne antimikrobne terapije nužno je poznavanje osjetljivosti patogena u vlastitoj sredini, brza identifikacija uzročnika i određivanje antimikrobne osjetljivosti. Uspješnost liječenja povećava se sa smanjenjem rezistencije pa problem antimikrobnnog liječenja obuhvaća i analizu čimbenika koji pospješuju rast rezistencije i mehanizme rezistencije.
Pitanja na koje se traži odgovor kroz ovaj program su problem odnosa široke primjene antibiotika u Hrvatskoj i rezistencije koja je već ranijim istraživanjima utvrđena kao veliki problem. Drugi problem je liječenje teških infekcija u jedinicama intenzivne medicine. Osnovna hipoteza je da primjena sofisticiranijih dijagnostičkih postupaka kojima se utvrđuje potreba za provođenjem antimikrobnog liječenja i njihova primjena u ocjeni učinkovitosti liječenja može smanjiti potrošnju antibiotika. Slijedeće pitanje je da li brza dijagnostika primjenom molekularnih metoda detekcije organizma smanjuje potrošnju antibiotika identificiranjem uzročnika u slučajevima neuspješne kulture? To će se ispitati kod bolesnika s gnojnim meningitisima, sepsom, pneumonijom, endokarditisom. Kod bolesnika s prostatitisom procjenit će se odnos antimikrobne terapije i drugih terapijskih metoda (sedativi, nesteroidni antireumatici, alfa adrenergički blokatori) poboljšava ishod liječenja. Od parazitarnih bolesti ispitati će se uspješnost liječenja ehinokokoze albendazolom u kombinaciji s termoablacijom. Kod bolesnika s endokarditisom i moždanim apscesom koliko kombinacija antimikrobne i kirurške terapije pospješuje izlječenje. Posebna pažnja obratiti će se na odnos vremena između početka bolesti i primjene ispravne antimikrobne terapije. Odgovorit će se na pitanje da li primjena rotacije antibiotika u liječenju bolničkih infekcija i deeskalacije antimikrobnih režima smanjiti potrošnju rezervnih antibiotika i rezistenciju bolničkih izolata. Integriranje epidemioloških, temeljnih mikrobioloških i kliničkih ispitivanja povećava uspješnost liječenja bolesnika s teškim infekcijama.
|
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
