|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Hrvatski prinosi europskim integracijama (15. - 20. st.): građa, ideje, prosudba |
| Voditelj: |
Franjo Šanjek |
| Ustanova: |
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Polazište programa je stav da integriranje Europe nije tek suvremeni politički i gospodarski proces, već proces koji traje stoljećima, koji zahvaća različita područja ljudskog djelovanja: od znanosti i umjetnosti preko filozofije i teologije do prava i politike, a kojemu Hrvati od samog početka daju važne prinose. Istraživanje i vrednovanje tih prinosa, što je temeljni cilj programa, pretpostavlja kako poznavanje različitih disciplina, u rasponu od prirodnih do humanističkih znanosti, tako i društveno-povijesnih prilika istraživanih razdoblja. Program je, dakle, oblikovan tako da okupi predstavnike različitih struka s ciljem rasvjetljavanja različitih aspekata integracijskog procesa u razdoblju od kasnog srednjovjekovlja do današnjih dana. Budući da je doba između humanizma i prosvjetiteljstva kritično za oblikovanje europskog kulturnog identiteta – ideja i vrijednosti čije je širenje unutar i izvan europskih granica odredilo povijesne promjene na globalnoj razini, hrvatskim intelektualcima koji djeluju u tom razdoblju – npr. Stojkoviću, de Dominisu, Jamometiću, Vlačiću, Česmičkom, Paletinu, Križaniću – bit će posvećena osobita pozornost («Hrvati i Europa duha»). Djelovanje mnogih od tih naših ranih «Europejaca» nije istraženo, a neki su do danas ostali nepoznati domaćoj javnosti, kao npr. J. Banićević čiji su španjolski spisi nezaobilazan izvor za proučavanje prinosa Hrvata oblikovanju predodžbe Europe o sebi samoj i o Novom svijetu, gdje mnogi naši ljudi djeluju kao istraživači («Hrvati u iberskim i hispanoameričkim arhivima»). S druge strane, u istom se razdoblju, paralelno s nastankom reformacijskog pokreta, oblikuju prve unionističke i ekumenske ideje u čijem nastanku i širenju sudjeluju i hrvatski teolozi i religijski mislioci («Hrvati, unionizam i ekumenizam»). U tom kontekstu nezaobilazno je i ime biskupa Strossmayera. Mnogi aspekti njegova političkog i kulturnog djelovanja ostali su ili neistraženi ili opterećeni predrasudama («Strossmayerov europeizam u politici i umjetnosti»). U istom razdoblju (19. st.) Hrvati prihvaćaju nove medije (novinstvo) koji igraju ključnu ulogu u oblikovanju nacionalnog, ali i europskog identiteta («Hrvatsko-europski dodiri u pisanim medijima zadarskog područja»). Konačno, nezaobilazni su hrvatski prinosi prirodnoj znanosti, osobito fizici koja je, kao globalna društvena i povijesna pojava, bitna sastavnica kulture i jedan od čimbenika integriranja Europe («Razvoj i uloga fizike u hrvatskom društvu 20. stoljeća»). |
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
