|
|
|
|
|
|
Detalji programa |
Program: |
ZLOĆUDNI TUMORI KRVOTVORNOG SUSTAVA |
Voditelj: |
Boris Labar |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Zloćudni tumori krvotvornog sustava važan su javnozdravstveni problem. U posljednja dva desetljeća prisutan je stalan trend porasta pojavnosti leukemija i limfoma. Početkom osamdestih godina prošlog stoljeća godišnja učestalost krvotvornih tumora iznosila je oko 5-6% svih zloćudnih tumora. Početkom ovog stoljeća učestalost se povećala na 8-9%. Dijagnostički pristup i liječenje u tih tumora nisu zadovoljavajući unatoč činjenici da je bolje poznavanje patogeneze zloćudnih tumora utjecalo na kvalitetu i pristup liječenju. Ovisno o tipu i proširenosti zloćudnog tumora dobar se dugotrajan terapijski odgovor postiže u 30-60% bolesnika. To se posebice odnosi na citotoksični pristup kombiniran s imunoterapijom i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica. Zadovoljavajući terapijski odgovor postiže se za sada u mlađih bolesnika, koji značajno bolje podnose agresivnu antitumorsku terapiju npr. intenzivno citotoksično liječenje ili transplantaciju.
Primjena lijekova koji ciljano djeluju na zloćudne tumorske stanice zbog svoje dobre podnošljivosti trenutno su u žiži znanstvenih istraživanja. Početni rezultati ukazuju na vrlo dobar odgovor i kontrolu zloćudnih tumora te vrlo prihvatljivu toksičnost liječenja. Međutim taj se vid liječenja mora potvrditi u mnogih zloćudnih tumora. Trenutno se ne primjenjuje kao jedini terapijski pristup već se kombinira s klasičnim vidovima terapije kao što su kirurško liječenje, ozračenje i/ili primjena s citotoksičnim lijekovima. Usto, kako bi se odredio optimalan terapijski pristup neophodno je objektivnim, ciljanim i osjetljivim dijagnostičkim tehnikama utvrditi tip i proširenost zloćudnog tumora kao i odrediti ili istraživati prognostičke pokazatelje, kojima se na početku liječenja može predvidjeti mogući terapijski odgovor i toksičnost, a tijekom liječenja pratiti terapijski odgovor i individualno procijeniti koliko dugo liječiti.
Temeljna je zadaća ovog znanstvenog programa okupljati znanstvenike ovog područja i stvarati organizacijske preduvjete za bolja znastvena istraživanja a time kvalitetniju stručnu skrb tih bolesnika. Usto takvom strukturom biti ćemo "prepoznati" i puno brže i lakše postati dio Europske mreže ne kao pojedinci, već kao "Hrvatska hematoonkologija".
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|