zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-3-28
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 2. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Građa facijesa i sekvencijalna stratigrafija Promina formacije u Dalmaciji 
Voditelj: Dubravko Matičec
Ustanova: Hrvatski geološki institut 
Sažetak: Promina formacija (Prominske naslage) predstavlja srednje eocensku do vjerojatno donjeoligocensku, oko 2000 m debelu karbonatno-klastičnu sukcesiju koja po dosadašnjim spoznajama počinje s dubokomorskim turbiditima a završava s plitko-morskim(šljunčano-pješčanim) i aluvijalnim (uglavno šljunčanim) naslagama, dakle predstavljaja mega sekvenciju okopnjavanja i okrupnjavanja, tipičnu u razvoju "foreland" bazena. Ustalilo s mišljenje, iako ne sasvim činjenicama potkrijepljeno, da Prominske naslage sa flišolikim naslagama u svojoj podini i Jelar brečama lociranim na rubnom dijelu sjeverne Dalmacije, pripadaju istom taložnom i tektonskom okruženju i indikator su snažnih eocenskih i mlađih tektonskih deformacija. U predloženom projektu su ciljevi istraživanja građa facijesa, sastav i obilježa parasekvencija i sekvencija Promina formacije te tektogeneza njihovog taložnog i izvorišnog prostora u sjevernoj Dalmaciji. U navedenom području naslage su velikim dijelom dobro otkrivene i relativno slabo poremećene tako da će njihovo vrlo detaljno i raznovrsno analiziranje rezultirati litostratigrafskom klasifikacijom, uskim biostratigrafskim zoniranjem, definiranjem njihovih tipove facijesa i asocijacija facijesa, utvrđivanjem gradivnih elementa facijesa, utvrđivanjem broja, značajki i unutarnjeg ustrojstva sekvencija. Stvorit će se osnova za izradu taložnog modela Promina formacije i rekonstrukciju tektonskih procesa u i oko taložnog prostora tj. projekt će rezultirati paleogenskim tektonostratigrafskim modelom Vanjskih Dinarida sjeverne Dalmacije. Dobiveni znastveni rezultati mogu poslužiti kao osnova za izradu litofacijesne karte, mogu olakšati lociranje još postojećih rezervi boksita i smeđeg ugljena, pospješiti racionalnije korištenja vodnog potencijala i bolju ekološku zaštitu na istraživanom i širem području. Uz to, nove spoznaje će omogućiti korištenje istraživanog područja kao vrlo pogodnog "poligona za terensku nastavu" iz različitih geoloških kolegija. 

Natrag