zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-26
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 2. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Provjera evolucijskog modela prilagodbe i zdravlja 
Voditelj: Meri Tadinac
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Svrha ovog projekta je provjera postavki evolucijskog modela prilagodbe i zdravstvenih ishoda. Od ranije je poznato da su, ovisno o individualnim osobinama i okolini, neki pojedinci skloniji stresom induciranim poremećajima od drugih. Međutim, u klasičnim psihološkim modelima prilagodbe i zdravlja često se zanemarivala činjenica da prirodni odabir djeluje tako da maksimalizira reproduktivni uspjeh prilagođenih organizama, a ne njihovu individualnu sreću, zdravlje ili dugovječnost: ako su individualno zdravlje i reproduktivni uspjeh u međusobnom konfliktu, prirodni odabir favorizira reproduktivni uspjeh (Nesse, 2001). U okviru darvinijanskog koncepta stresa postavlja se pitanje zašto određeni pojedinci obolijevaju upravo od određenih bolesti: primjerice, zašto neki ljudi razviju reumatoidni artritis, a neki depresiju? Različiti organizmi usvajaju različite bihevioralne strategije suočavanja sa stresom. Oni se međusobno razlikuju i po svojim kapacitetima održavanja alostaze - temeljnog adaptivnog procesa kojim se aktivno održava stabilnost unutar promjene, tj. kojim se organizam prilagođava predvidljivim i nepredvidljivim događajima (McEwen i Wingfield, 2003). Alostatski trošak organizma raste kada se medijatori alostaze, poput hormona, neurotransmitera ili imunocitokina otpuštaju prečesto ili nedovoljno. Kako alostaza ovisi o temeljnim tipovima ličnosti i temperamenta te djeluje različito u različitim uvjetima, pretpostavljamo da je moguće identificirati određene skupine i situacije u kojima postoji veći rizik za razvoj određenih bolesti (npr. pojedinci određenih psiholoških karakteristika, niži društveno-ekonomski slojevi, žene u određenim životnim razdobljima, partneri u nekvalitetnim vezama). Osim samih zdravstvenih ishoda, u istraživanju će biti prikupljene razne elektrofiziološke mjere, poput P300 vala (koji se dovodi u vezu s osobinama temperamenta i ličnosti za koje se može pretpostaviti da su medijatori u alostatskim procesima), hemisfernih razlika u amplitudi valova unutar ? frekvencijskog pojasa (za koje se smatra da odražavaju razlike između pojedinaca s izraženijim sustavom inhibicije odnosno aktivacije) i mjera srčanog rada u interakcijama bračnih partnera s različitim komunikacijskim obrascima. Očekujemo da će se kod pojedinaca s izraženijom aktivnošću sustava aktivacije u usporedbi s onima s izraženijim sustavom inhibicije, zbog različite fiziološke podloge njihovih strategija suočavanja pokazati sklonost razvoju drugačijih vrsta oboljenja. 

Natrag