|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Značaj sukcesije za očuvanje bioraznolikosti Mediteranske vegetacijske regije |
| Voditelj: |
Juraj Kamenjarin |
| Ustanova: |
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu |
| Sažetak: |
Tijekom povijesti čovjek je u čitavoj Europi, pa i Hrvatskoj mijenjao krajobrazne prilike, prvenstveno uništavajući klimazonalnu šumsku vegetaciju zbog dobivanja ogrjeva i građevinskoga materijala. Ujedno je krčio i palio šume kako bi osigurao poljoprivredne i stočarske površine. Poljoprivreda i stočarstvo su trajali u intezivnom opsegu do razvoja industrijalizacije kada se poljoprivreda i stočarstvo polako napuštaju, a za ogrijev i građevinski materijal koriste drugi izvori. Napuštene površine podvrgnute su prirodnoj sukcesiji čime se postupno smanjuje bioraznolikost. U oviru projekta istraživala bi se biološka raznolikost šumskih ekosustava Mediteranske vegetacijske regije sa stajališta sukcesije vegetacije. Istraživala bi se šumska vegetacija, kao i ostala vegetacija koja je u sindinamskoj vezi sa šumom. Cilj je usporediti pojedine sukcesijske faze, njihovo trajanje, ekološke značajke i uzroke sukcesijskih procesa. Sukcesija vegetacije istraživati će se metodom kronosekvenci, koja omogućuje proučavanje sukcesijskih promjena različitih staništa i promjena florističkoga sastava zbog promjene osobitosti staništa. Starost sastojina, tj. početak sukcesije i određivanje starosnih razreda određivala bi se utvrđivanjem trenutka prestanka gospodarenja, pomoću aerofotosnimaka, satelitskih snimaka kao i katastarskih podataka. Brzina sukcesije i vrednovanje pojedinih sukcesijskih procesa izračunalo bi se usporedbom biodiverziteta pojedinih starosnih razreda i različitih sukcesijskih stadija. Smjer sukcesije i njena ovisnost o različitim čimbenicima kao što su vremenski, abiotički i biotički; predvidjeli bi se multivarijatnim statističkim metodama. Odrediti će se plohe koje će predstavljati glavne vegetacijske tipove u sukcesijskom nizu od požarišta ili zapuštene poljoprivredne površine, preko travnjaka, polugrmaste i grmaste vegetacije do klimazonalne šumske vegetacije. Istraživanja vegetacije provoditi će se standardnom srednjeeuropskom metodom. Snimke vegetacije obraditi će se određenim numeričkim analizama. Također analizirati će se funkcionalne značajke biljaka, za potrebe izrade vegetacijskoga modela, kao i predviđanja budućih vegetacijskih promjena. Svim ovim istraživanjima i analizama postaviti će se osnova za planiranje ekonomski opravdanoga gospodarenja ovakvim površinama (drvna masa, poljoprivredne i pašnjačke površine) na području Mediteranske vegetacijske regije Hrvatske. Odrediti će se i potrebitost konzervacije pojedinih staništa i populacija. |
|
|
|
|
|
|
|
