|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava |
| Voditelj: |
Tomislav Dubravac |
| Ustanova: |
Šumarski institut, Jastrebarsko |
| Sažetak: |
Ključno polazište za ova istraživanja nalazimo u temeljnom načelu hrvatskoga šumarstva koje podrazumijeva potrajno (održivo) gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma. Jedan od najbitnijih pokazatelja prirodnosti šuma je prirodno pomlađivanje kojim se nastavlja prirodna stalnost sastojine glede sastojinskog oblika te kvalitetnih strukturnih i stojbinskih uvjeta. Upitnost prirodne obnove i strukture šumskih ekosustava, u današnjim promijenjenim ekološkim i stojbinskim uvjetima, dolazi sve više do izražaja. Posebice je to izraženo u šumama bukve i jele kao jednom od najznačajnijih šumskih ekosustava u Hrvatskoj. Temeljni problem prebornih bukovo-jelovih šuma nalazimo u neodržavanoj i uzgojnim zahvatima neformiranoj prebornoj strukturi, što je osnovni uvjet za uspješno funkcioniranje preborne šume. Stalnost prirodne obnove temeljna je pretpostavka normalne, uravnotežene i stabilne preborne strukture i uvjet njene potrajnosti. Istraživanje će se provoditi na stalnim pokusnim plohama, a obuhvatiti će gospodarske šume te usporedbu sa šumskim ekosustavima nacionalnih parkova, uvažavajući dosadašnje znanstvene i stručne spoznaje. Drugi dio istraživanja bit će usmjeren na ulogu i značaj šuma hrasta crnike u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana. Gotovo sve površine šuma hrasta crnike nalaze se u niskom uzgojnom obliku. Istraživanja će se provoditi s ciljem prevođenja (konverzije) u viši sastojinski oblik metodama oplodnih sječa. Cilj navedenih istraživanja je ukazati na stanje strukture, regeneracijske procese, značajke mladoga naraštaja, uvjete njegova razvoja i opstanka, obzirom na svjetlosne prilike i otvorenost sklopa, scenarij razvoja strukture prebornih šuma, mogućnost primjene rezultata istraživanja u praksi, primjene novih tehnologija u izučavanju strukture primjenom digitalizacije krošanja, metodama trodimenzionalne vizualizacije uz primjenu GIS-a. Istraživanja će se temeljiti na analitičko-statističkoj obradbi izmjerenih podataka na stalnim pokusnim plohama kao i standardnim metodama uzgajanja šuma. Obzirom kako će plohe na terenu biti obilježene te snimljene uz pomoć GPS uređaja, bit će moguće pratiti razvoj, provjeru rezultata kao i daljnje praćenje dinamike obnove. Temeljem dobivenih spoznaja i provedbom odgovarajućih stručnih zahvata, nastojimo ubrzavati prirodne procese s temeljnim ciljem unapređenja šumskih ekosustava glede veće stabilnosti, produktivnosti i potrajnosti. |
|
|
|
|
|
|
|
