|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Korištenje gnojovki i leguminoza u proizvodnji energije |
| Voditelj: |
Davor Kralik |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
U stočarskoj proizvodnji značajan nusproizvod je gnoj, koji privremeno i neopravdani izgubi svoje mjesto i ulogu u prirodnom ciklusu mijene tvari. Postaje tehnološki problem na samim farmama, dolazi do nagomilavanja i koncentriranja na malim površnima što rezultira širenjem neugodnih mirisa i toksičnih kemijskih i mikrobioloških opterećenja. S druge strane, stalnom modernizacijom poljoprivredna proizvodnja postaje sve značajniji potrošač energije. U organskoj masi, kao nusproizvodu, sadržan je značajan energetski potencijal. Direktnim korištenjem ili preradom organske biomase mehaničkim, kemijskim, biološkim i kombiniranim djelovanjem, mogu se dobiti različiti energetski proizvodi. Svojstva gnojovke mogu se s aspekta energetske vrijednosti poboljšati dodavanjem svježe biomase. Jedan od mogućih modela je korištenje različitih leguminoza kao dodatak gnojovci. Stoga je cilj istraživanja projekta utvrditi količinu i sastav proizvedenog bioplina iz različitih leguminoza u zelenom stanju i siliranih leguminoza. U istraživanju bi se koristio gnoj goveda, svinja i peradi. Leguminoze bi se miješale s gnojovkom u omjerima 1:1 i 9:1. Posebno bi se ispitala mogućnost korištenja pokvarene silaže i sjenaže za proizvodnju bioplina i djelovanje mikotoksina na proces metanogeneze. Po završetku fermentacije i proizvodnje bioplina, fermentirana masa će se koristiti za proizvodnju komposta, te će se utvrditi fizikalna, kemijska i biološka svojstva komposta. Proizvodnja bioplina vjerojatno je najprivlačnije rješenje sa stajališta zaštite čovjekove okoline i mogućnosti povećanja vrijednosti gnoja preko goriva i visokovrijednog organskog gnojiva. Naime, anaerobnom preradom gnoja u bioplin, sprječava se širenje neugodnog mirisa, zaraze proizvoda, ljudi, životinja i preopterećenje tla, vode i biljaka štetnim i toksičnim tvarima. Tehnološkim postupkom anaerobne obrade gnoja, proizvodnja bioplina postaje zanimljiva i perspektivna, naročito nakon redovitih poskupljenja energije. Anaerobna razgradnja organskih tvari kompleksan je biokemijski proces koji se odvija u nekoliko stupnjeva, pri čemu jednu od najbitnijih uloga imaju metanogene bakterije koje sudjeluje u metanogenezi. Projekt osim energetskog ima i ekološki, gospodarski te socijalni značaja. Kako dosada u RH ne postoji nijedan pogon za proizvodnju bioplin sve spoznaje koje proizađu iz provedenih istraživanja unutar ovog projekta uvelike će pomoći pri tehničko tehnološkom projektiranju i izgradnji pogona za bioplin. |
|
|
|
|
|
|
|
