|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Mogućnosti poboljšanja radnih osobina lovačkih pasa goniča |
| Voditelj: |
Zvonimir Tucak |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Sukladno Zakonu o lovstvu da bi se započeo i obavljao lov lovoovlaštenik je dužan posjedovati obučene i ispitane lovačke pse s uvjerenjem o osposobljenosti za lov. Cilj svakog gospodarstvenika je kvalitetno gospodarenje i postizanje optimalnog brojnog stanja divljači u lovištu sa što manjim gubicima na divljači i staništu. Pretpostavka je da se za vrijeme lovne sezone korištenjem nedovoljno obučenih pasa izgubi oko 30 % nastrijeljene divljači. U Republici Hrvatskoj oko 60 % odstrjela krupne divljači predstavlja odstrel divljih svinja, a budući da trofej i meso divlje svinje predstavljaju značajan financijski dohodak cilj nam je utvrditi kolike su mogućnosti poboljšanja radnih osobina kod pojedinih pasmina pasa, te da li je moguće povećanje dobiti za lovoovlaštenika uz očuvanje brojnog stanja divljači u lovištu. Cilj nam je utvrditi koje pasmine pasa su pogodne za obavljanje pojedinih načina lova, te prednosti određenih pasmina u odnosu na druge. Na području RH se prilikom lova na divlje svinje prigonom koriste hrvatske pasmine goniča i to posavski gonič, istarski kratkodlaki i oštrodlaki gonič, te neke strane pasmine goniča. Cilj projekta je sistematskim istraživanjem na terenu i ispitima u radu, analizom rodovnih knjiga i ocjenskih lista utvrditi prednosti i mane određenih pasmina pasa u odnosu na ostale, utvrditi u kojim disciplinama (kvaliteta njuha, pretraživanje terena, volja i sigurnost u praćenju traga, oglašavanje prilikom oblajavanja divljači na mjestu i u gonjenju) ima prostora za daljnje napredovanje i poboljšanje radnih osobina, te učinka u lovu. Ukupan učinak lovačkih pasa na terenu ovisi o kondiciji i konstituciji pasa, te o stupnju obučenosti. Analizom podataka dobivenih snimanjem kukova, laktova i kralježnice utvrdili bi pojavljuju li se genetske malformacije (displazija kukova i laktova) kod ispitivanih pasmina, te u kojem udjelu utječu na smanjivanje radnih sposobnosti. Morfološkim i morfometrijskim mjerenjima pojedinih dijelova tijela i lokomotornog sustava, dužine i položaja pojedinih kostiju i kutova između njih (rameni, lakatni i koljeni zglob) utvrdili bi koji omjeri i kutovi omogućavaju izdašno kretanje, te iz uzgoja eliminirali pse s nasljednim greškama u kretanju (npr. „devin hod“) koje ograničavaju psa u radu. Istraživanjem bi utvrdili koji rasplodnjaci unutar pasmine „nose“ gene za određene osobine, te selekcijom i planskim parenjem dokazano kvalitetnih jedinki u uzgoju fiksirali pozitivne i eliminirali negativne osobine. |
|
|
|
|
|
|
|
