|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Povećanje sadržaja šećera u repi izborom genotipa i agrotehničkih mjera |
| Voditelj: |
Andrija Kristek |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Šećer u svijetu proizvodi se uglavnom iz dvije kulture i to iz šećerne repe i trske. Repa se uzgaja u umjerenom klimatu i to najviše u Europi (oko 80%). Dobro je poznat značaj šećera u ishrani stanovništva, no u novije vrijeme ova proizvodnja dobiva sve veći značaj i u ublažavanju energetske krize, dobivanjem bioetanola. S proizvodnjom repe za ovu namjenu treba ozbiljno računati pa tako npr. Francuska planira za ove potrebe zasijati 42 000 ha, a Njemačka 37 000 ha, već ove godine. Kako je proizvodnja šećera iz repe skuplja od proizvodnje iz trske, istraživači, proizvođači i prerađivači repe moraju uložiti dodatne napore da bi repa i pored svjetske globalizacije u Europi, a i u našoj zemlji, zadržala značajno mjesto u strukturi sjetve. To zahtjeva u prvom redu povećanje prinosa šećera po jedinici površine i smanjenje troškova. Jedan od značajnih pravaca na putu smanjenja troškova je proizvodnja veće količine šećera iz prerađene iste količine repe. U našoj zemlji to je posebno značajno, jer je digestija niska, znatno ispod naših mogućnosti, te u posljednjem desetgodišnjem razdoblju iznosi svega 14,60%, a u zemljama razvijene poljoprivrede istovremeno je veća od 17%. Zbog toga je zahtjev industrije šećera prema proizvođačima da proizvedu repu sa većim sadržajem šećera vrlo ozbiljan. Proizvođači se s pravom obraćaju istraživačima s pitanjem kako to u našim agroekološkim uvjetima postići. Svakako se u riješavanju ovog problema nudi kao prvo riješenje odabir sorte šećernatog - Z tipa. No samo korištenje šećernatih sorata nije garancija većoj digestiji u proizvodnji repe. Događa se u praksi da ista sorta na jednoj tabli ostvari visok sadržaj šećera i dobar proizvodni rezultat, a na drugoj susjednoj, koju dijeli samo put ili kanal, proizvodnja repe ima suprotan predznak i to u prvom redu nisku ili čak veoma nisku digestiju. Uzroka tome ima više i vezani su uz agrotehniku ili/i osobine tla. Nepravilna gnojidba, u prvom redu dušikom, neadekvatan broj biljaka i njihov raspored, nepotpuna zaštita od bolesti, kao i zemljišni uvjeti koji utječu na razvoj korjenovog sistema i usvajanje hraniva mogu značajno utjecati na rast i razvoj biljke šećerne repe i kvalitetu proizvedenog korijena. Pretpostavljamo da će predloženi projekt doprinijeti povećanju kvalitete korijena šećerne repe na temelju preciznih spoznaja o zavisnosti gnojidbe dušikom, o broju biljaka, zaštiti od bolesti lista uz korištenje određenog genotipa, a sve to vezano za karakteristike staništa. |
|
|
|
|
|
|
|
