|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Epizootiološka istraživanja nametničkih bolesti divljači u istočnoj Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Tihomir Florijančić |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
U istočnoj Hrvatskoj u posljednjem desetljeću učestalija je pojava određenih nametničkih bolesti, kako u domaćih, tako i u divljih životinja, a neke su zabilježene prvi puta. Trihineloza, kao jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, kao i invazije pojedinim razvojnim stadijima metilja Alaria alata, predstavljaju izravnu opasnost za ljudsko zdravlje, dok invazija metiljem Fascioloides magna značajno narušava zdravstveni status jelenske divljači te uzrokuje velike ekonomske gubitke u lovnom gospodarenju. Ove bolesti proširile su se iz prvobitnih epizootioloških žarišta i predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju domaćih životinja. Istraživanja ovih bolesti u divljači provođena su parcijalno, pri čemu je uglavnom registrirana tek prisutnost nametnika, dok su podaci o ekologiji, epizootiologiji, proširenosti i značenju ovih parazitoza u Hrvatskoj još uvijek oskudni. Stoga su glavni CILJEVI projekta (1) sustavnim parazitološkim monitoringom utvrditi proširenost navedenih nametničkih bolesti divljači u istočnoj Hrvatskoj, (2) utvrditi intenzitet invazije u pojedinih životinjskih vrsta u različitim ekološkim uvjetima staništa, (3) utvrditi te determinirati moguće vrste i ekologiju animalnih rezervoara odnosno posrednika (glodavci, puževi, žabe i sl.) u razvojnom ciklusu nametnika, te (4) genetskom determinacijom (korištenjem lančane reakcije polimeraze) utvrditi vrste pojedinih nametnika u pojedinim vrstama divljači. Ovo ima i posebno praktično značenje, posebice za trihinelozu, poradi utvrđivanja genetske povezanosti nametnika divljači s nametnicima u domaćih životinja, kao i usporedba s onima izoliranim u drugim zemljama, čime bi se lakše utvrdilo podrijetlo i putovi širenja bolesti. HIPOTEZA je da bi se sustavnim istraživanjem epizootioloških i ekoloških čimbenika koji utječu na pojavu ovih nametničkih bolesti, te genetskom determinacijom vrsta upotpunile spoznaje o mogućim rizicima za životinjsko i ljudsko zdravlje, a pojavnost bolesti učinila predvidivom. OČEKIVANIM REZULTATIMA utvrdila bi se epizootiološka područja ovih bolesti kod divljači, iznašle smjernice za suzbijanje odnosno sprječavanje njihovog daljeg širenja, posebice na domaće životinje i ljude, a genetska determinacija bila bi osnova za filogenetsku analizu. Rezultati će biti objavljeni u relevantnim publikacijama te time usporedivi s rezultatima istraživanja u drugim zemljama. Iz navedenih ciljeva i očekivanih rezultata proizlazi VAŽNOST predloženih istraživanja. |
|
|
|
|
|
|
|
