|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Teški Majorana neutrini u fizici čestica i kozmologiji |
| Voditelj: |
Davor Palle |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Glavna tema istraživanja na projektu su teški Majorana neutrini kao
čsetice hladne tamne tvari. Središnji problem fizike elementarnih čestica
i kozmologije je razrješenje problema tamne tvari, a u prethodnim
istraživanjima pokazano je da SU(3) konformna unifikacija jakih i
elektroslabih međudjelovanja sa nekontraktibilnim prostorom kao
mehanizmom narušenja konformnih, diskretnih i kalibracijskih (gauge)
simetrija, sadrži lake i teške Majorana neutrine. Postojanje
fundamentalne skale definirane masom slabih gauge bozona
implicira opservabilne pojave (efekte) u kvantnoj kromodinamici (QCD) i elektroslaboj teoriji. Viši
redovi računa smetnje u QCD-u
sa fundamentalnom skalom trebali bi povećati preciznost predikcija
o pojačanju QCD amplituda na visokim energijama u odnosu na
standardnu teotiju (opaženo na TeVatron-u). U nesingularnoj teoriji
su rješenja Dyson-Schwinger jednadžbi matematički dobro
definirana i to nam omogućava studij Greenovih funkcija i spektra
teorije. Eksperimenti su već potvrdili da neutrini uistinu iamju male
mase i da dolazi do miješanja neutrinskih familija, a nova opažanja
atmosferskih Čerernkovljevih teleskopa pokazuju da se izvor gama
zračenja u središtu naše galaksije može najprirodnije objasniti
anihilacijom vrlo teških čestica hladne tamne tvari. Teški Majorana
neutrini su vrlo izgledni kandidati za takve čestice.
Budući su ranija istraživanja pokazala da je jedino nesingulatna
Einstein-Cartanova kozmologija fizikalno i matematički kompatibilna
sa nesingularnom SU(3) konformnom teorijom fizike čestica, prirodno
je nastaviti istraživanja u tom smjeru. Najnovija mjerenja WMAP
satelita ukazuju na potrebu analize podataka neizotropnim i
nehomogenim kozmološkim modelima, a upravo Einstein-Cartanova
kozmologija predskazuje takva odstupanja od Robertson-Walker
geometrije. Opažena neizotropnost nije objašnjiva inlatornim
modelima. Uz galaktičke korelacije, kozmičko pozadinsko zračenje
predstavlja važan kozmološki test, pa je kovarijantni i gauge
invarijantni pristup računu fluktuacija pozadinskog zračenja nužan
za analizu u neizotropnim modelima. |
|
|
|
|
|
|
|
