zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-27
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 2. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Filogenetske i filogeografske značajke porodice Astacidae u Hrvatskoj 
Voditelj: Ivana Maguire
Ustanova: Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb 
Sažetak: Do sada su na području Hrvatske zabilježene 4 autohtone vrste slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae-Astacus leptodactylus, A. astacus Austropotamobius torrentium, A. pallipes. Posljednje tri su ugrožene i zaštićene i u Hrvatskoj i u Europi. Uzroci ugroženosti su zagađenje, uništavanje njihovih staništa i u Europu unesene strane vrste rakova, koje potiskuju autohtone jer su fertilnije i agresivnije. Uz to, američke su vrste nositelji uzročnika «račje kuge» od koje same ne obolijevaju, ali je bolest letalna za autohtone vrste. Do sada je u Hrvatskoj zabilježena jedna američka vrsta-Orconectes limosus, a vjerojatno je da će se uskoro kroz Muru proširiti i druga-Pacifastacus leniusculus. Prikupljene spoznaje o ekologiji i biologiji vrsta se mogu primjeniti u izradi mjera zaštite, ali da bi ih se provelo, neophodno je istražiti detaljnu geografsku rasprostranjenost i kao i filogenetske odnose između rakova porodice Astacidae. Pretpostavlja se da je Hrvatska izvor genetske raznolikosti astacidaea jer su na njezinom produčju bile glacijalne refugie koje su nakon glacijacija bile centri primarne radijacije rakova. Zato je cilj ovog projekta naći «hot spotove» biološke raznolikosti i očuvati ih prije nego nestanu. Očekujemo da će se sustavnim terenskim istraživanjima prikupiti podatke o biogeografskim značajkama rakova za izradu digitalne karte njihove rasprostranjenosti. Analizama morfometrije rakova utvrdili smo postojanje razlika između pojedinih populacija iste vrste, očekujemo da ćemo primjenom molekularnih metoda uspjeti riješiti nejasne filogenetske odnose unutar pojedinih rodova. Budućim nadgledanjem istraživanih populacija dobiti će se povratna informaciju o njihovoj rasprostranjenosti i o širenju alohtonih vrsta. Istraživanjem vijabilnosti reintroduciranih populacija utvrdit će se učinci reintrodukcije na očuvanje genofonda autohtonih vrsta. Akcijski planovi zaštite i upravljanja ugroženim vrstama uključuju odabir populacija čiji genofond želimo očuvati i koje mogu poslužiti kao populacije-donori iz kojih će se odabirom najpogodnijih jedinki obaviti reintrodukcija u odgovarajuće vodotoke. Rezultati i iskustva prikupljeni kroz ovaj projekt mogu poslužiti za izradu protokola proučavanja i zaštite ugroženih vrsta u Hrvatskoj. Predloženo istraživanje je u skladu s europskim strategijama za očuvanje biološke raznolikosti i od velike važnosti za uspostavljanje ekološke ravnoteže kopnenih voda u Hrvatskoj i očuvanja njihove autohtone astakofaune. 

Natrag