|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Inteligentno vođenje obradnih sustava |
| Voditelj: |
Dubravko Majetić |
| Ustanova: |
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb |
| Sažetak: |
Algoritmi umjetne inteligencije posljednjih su se godina etablirali kao nezaobilazni alati u rješavanju različitih vrsta složenih problema. Među najčešće razmatranim tehničkim problemima mogu se navesti prepoznavanja uzoraka te identifikacija i vođenje različitih vrsta složenih sustava i procesa. Uz vrlo intenzivan razvoj unutar znanstveno-istraživačkog područja, zamjetna je i njihova sve veća zastupljenost u eksploataciji. Imajući u vidu navedene činjenice, rad na ovom projektu usmjerio bi se u pravcu razvoja i primjene različitih oblika algoritama umjetne inteligencije, kao što su umjetne neuronske mreže, neizrazita logika, metode vektorski podržanog učenja i njihovi hibridi, primarno u području identifikacije obradnih procesa i vođenja alatnih strojeva.
U tom bi se smislu nastavila i intenzivirala istraživanja na razvoju inteligentnog sustava za vođenje alatnog stroja, s obzirom na postojanost oštrice reznog alata. Težište bi se stavilo na adaptaciju parametara obrade u cilju realizacije programiranog vijeka trajanja alata definiranog u tehnološkoj pripremi proizvodnje. U slučaju neočekivano velikog stupnja trošenja, adaptacijom parametara osigurao bi se i siguran završetak započetog prolaza alata i/ili cijele operacije te izlaz alata iz zahvata prije loma. Ovaj bi koncept trebao omogućiti realizaciju sve većih zahtjeva za povećanjem produktivnosti, kvalitete i sigurnosti proizvodnog procesa, uz istovremenu racionalizaciju njegovih troškova. Na temelju do sada proučene literature može se zaključiti da unatoč svim dosadašnjim istraživačkim naporima, navedeni integrirani oblik inteligentnog obradnog sustava još uvijek nije zaživio u praksi.
Sustav bi obuhvaćao nekoliko modula od kojih su najznačajniji: modul za nadzor trošenja rezne oštrice alata, modul za procjenu kvalitete obrađene površine i modul za vođenje alatnog stroja. Najprije bi se provele zasebne analize navedenih podsustava u simuliranim i eksperimentalnim režimima obradnog procesa. U svrhu eksperimentalnih istraživanja realizirao bi se laboratorijski postav vođenja alatnog stroja koji bi omogućio ispitivanje karakteristika razvijanih algoritama identifikacije i vođenja procesa u realnim uvjetima. Nakon toga bi se prišlo objedinjavanju navedenih modula u funkcionalne sustave vođenja alatnih strojeva. |
|
|
|
|
|
|
|
