|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Pogonska čvrstoća materijala i konstrukcija |
| Voditelj: |
Željko Domazet |
| Ustanova: |
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |
| Sažetak: |
Klasičan način dimenzioniranja i kontrole dijelova konstrukcija i strojeva provodi se poredbom maksimalnih naprezanja u presjeku komponente s dopuštenim naprezanjem njenog osnovnog materijala. Ovaj način u dijelu prakse zadovoljava, ali u znatnom broju slučajeva ne. Kod pretežno mirno (statički) opterećenih konstrukcija maksimalna (i posebice prosječna) naprezanja znatno su ispod lomne čvrstoće materijala pa se gotovo redovito radi o predimenzioniranosti. U slučajevima promjenljivih naprezanja i u slučaju proračuna u odnosu na zamornu čvrstoću česte su pojave zamornih pukotina pa i potpunih lomova komponenti i konstrukcija.Ciljevi istraživanja bili bi razlučivanje slučajeva u kojima treba primjeniti metode pogonske čvrstoće od onih gdje to nije potrebno, predložiti što jednostavniju metodu proračuna pogonske čvrstoće, opisati kvalitativno i kvantitativno sve uplivne parametre koji osim samog naprezanja utječu na trajnost i pouzdanost komponenti (parametri materijala, oblikovanja, izrade, opterećenja, okoliša i dr.), izraditi proceduru za procjenu prostale trajnosti i pouzdanosti postojećih strojeva i konstrukcija i to neoštećenih kao i onih sa zamornim pukotinama ili drugim oštećenjima.Očekivani rezultati su pored širenja spoznaja i mogućnosti optimiranja konstrukcija, primjene novih materijala te kontrola trajnosti a sve sa stajališta pogonske čvrstoće. Sa istog stajališta obradit će se i problemi sanacije oštećenih konstrukcija.Provjera nekih postojećih i novih spoznaja uraditi će se prvenstveno eksperimentalnim putem (ispitivanja na umaralicama, elektrootporne mjerne trake) kao i analitičkim i numeričkim metodama. Numeričke metode upotrijebit će se za analize naprezanja, opisivanje kontaktnih naprezanja, primjenu neuralnih mreža u pogonskoj čvrstoći, optimiranje konstrukcija i sl. Primjena rezultata istraživanja moguća je kod svih vrsta strojeva i konstrukcija ali prvenstveno kod transportnih sredstava (morskih, zračnih, cestovnih i šinskih), građevinskih strojeva i konstrukcija itd. Posebno će se analizirati primjena aluminijskih slitina kod gradnje malih brodica različite namjene, fasadnih elemenata u zgradarstvu, te pjenastih metalnih komponenti nao nosivih, izolirajućih i amortizirajućih elemenata. U konačnici, rezultati istraživanja pridonjet će smanjenju troškova u izradi, utrošku energije za vrijeme korištenja, te lakšem recikliranju nakon upotrebe najrazličitijih metalnih konstrukcija. |
|
|
|
|
|
|
|
