zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2018-12-12
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Zaštita okoliša pri eksploataciji nemetalnih mineralnih sirovina u kršu 
Voditelj: Darko Vrkljan
Ustanova: Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb 
Sažetak: Republika Hrvatska ne spada u red zemalja bogatih mineralnim resursima. Ležišta nemetalnih mineralnih sirovine potencijalna su sirovinska osnova za razvoj industrijske proizvodnje temeljene na nemetalnim mineralnim sirovinama. U Hrvatskoj već postoji značajna industrijska proizvodnja temeljena na ovoj sirovinskoj osnovi (cement, gips, karbonatne sirovine, kremeni pijesci). Ležišta nemetalnih mineralnih sirovina eksploatiraju se u Hrvatskoj isključivo površinskim načinom i pretežno su locirana u krškim područjima osobito osjetljivim na potencijalna zagađenja. Primarni cilj istraživanja je ispitivanje metoda eksploatacije i tehnologija prerade kojima će se zaštiti ostali resursi u okolini (voda, zrak, tla, priroda). To podrazumijeva primjenu odgovarajuće metode miniranja te terenska ispitivanja praćenja seizmičkih utjecaja, emisija štetnih i opasnih plinova u zrak te primjenu odgovarajućih otkopnih metoda kojima bi se štetni utjecaji na okoliš smanjili na najmanju moguću mjeru.Utjecaj eksploatacije na podzemne vode zauzima značajno mjesto. Voda u uvjetima krškog terena predstavlja sredstvo kojim se onečišćenja u vrlo kratkom roku mogu prenijeti na velike udaljenosti. Dosadašnja iskustva su pokazala da se zbog heterogenosti krških terena ovom problemu ne može pristupati općenito. Poznavanje hidrogeoloških odnosa na regionalnoj razini omogućava otvaranje problema zaštite i sagledavanje općih značajki prostora. Međutim da bi se postigao cilj cjelovite i efikasne zaštite okoliša potrebno je za svaki pojedinačni slučaj (istražni prostor, ležište, tehnološki proces i sl.) provesti specijalistička hidrogeološka istraživanja na osnovi kojih je moguće pouzdano definirati utjecaj specifičnog objekta na površinske i podzemne vode. Osim općih geoloških, strukturnih, hidrogeoloških i inženjerskogeoloških značajki lokacije u novije vrijeme koriste se i hidrogeokemijske metode, kao i tehnike izotopne hidrologije. Sekundarni cilj istraživanja ovog projekta je ocjena kakvoće pojedinih ležišta nemetalnih mineralnih sirovina za određenu tehnologiju prerade. Pojedina nemetalna mineralna sirovina može se različito vrednovati ovisno u koji konačni proizvod se ugrađuje. Stoga je strateški važno ocijeniti u kojem proizvodu određeni nemetalni mineralni resurs postiže optimalnu valorizaciju uz provođenje odgovarajućih mjera zaštite okoliša.Republika Hrvatska ne spada u red zemalja bogatih mineralnim resursima. Ležišta nemetalnih mineralnih sirovine potencijalna su sirovinska osnova za razvoj industrijske proizvodnje temeljene na nemetalnim mineralnim sirovinama. U Hrvatskoj već postoji značajna industrijska proizvodnja temeljena na ovoj sirovinskoj osnovi (cement, gips, karbonatne sirovine, kremeni pijesci, dijabaz, keramička i opekarska glina). Ležišta nemetalnih mineralnih sirovina eksploatiraju se u Hrvatskoj isključivo površinskim načinom i pretežno su locirana u krškim područjima osobito osjetljivim na potencijalna zagađenja. Primarni cilj istraživanja je ispitivanje metoda eksploatacije i tehnologija prerade kojima će se zaštiti ostali resursi u okolini (voda, zrak, tla, priroda). To podrazumijeva primjenu odgovarajuće metode miniranja, vrste eksploziva, inicijalnih sredstava te terenska ispitivanja praćenja seizmičkih utjecaja, emisija štetnih i opasnih plinova u zrak te primjenu odgovarajućih otkopnih metoda kojima bi se štetni utjecaji na okoliš smanjili na najmanju moguću mjeru. Utjecaj eksploatacije na podzemne vode zauzima značajno mjesto. Voda u uvjetima krškog terena predstavlja sredstvo kojim se onečišćenja u vrlo kratkom roku mogu prenijeti na velike udaljenosti. Dosadašnja iskustva su pokazala da se zbog heterogenosti krških terena ovom problemu ne može pristupati općenito. Poznavanje hidrogeoloških odnosa na regionalnoj razini omogućava otvaranje problema zaštite i sagledavanje općih značajki prostora. Međutim da bi se postigao cilj cjelovite i efikasne zaštite okoliša potrebno je za svaki pojedinačni slučaj (istražni prostor, ležište, tehnološki proces i sl.) provesti specijalistička hidrogeološka istraživanja na osnovi kojih je moguće pouzdano definirati utjecaj specifičnog objekta na površinske i podzemne vode. Osim općih geoloških, strukturnih, hidrogeoloških i inženjerskogeoloških značajki lokacije u novije vrijeme koriste se i hidrogeokemijske metode, kao i tehnike izotopne hidrologije. Sekundarni cilj istraživanja ovog projekta je ocjena kakvoće pojedinih ležišta nemetalnih mineralnih sirovina za određenu tehnologiju prerade. Pojedina nemetalna mineralna sirovina može se različito vrednovati ovisno u koji konačni proizvod se ugrađuje. Stoga je strateški važno ocijeniti u kojem proizvodu određeni nemetalni mineralni resurs postiže optimalnu valorizaciju uz provođenje odgovarajućih mjera zaštite okoliša. 

Natrag