|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Optimiranje i upravljanje rizicima u informacijskim sustavima |
| Voditelj: |
Damir Kalpić |
| Ustanova: |
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb |
| Sažetak: |
Informacijski sustavi postali su okosnica svake složene organizacije kako u gospodarstvu (npr. poduzeća, banke), u javnom sektoru (npr. bolnice, ministarstva, javna poduzeća) ili u obrazovanju (npr. visoko obrazovanje). Podaci prikupljeni informatizacijom odražavaju elementarne transakcije podržane računalom, pohranjuju se u skladišta podataka što omogućuje razne vrste izvješćivanja. Dubinska analiza takvih podataka pridonosi otkrivanju često prikrivenih zakonitosti. U slučajevima višestrukih mogućih rješenja kod donošenju odluka, otvara se mogućnost ugradnje optimizacijskih postupaka. U bankama to može biti određivanje pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, vrednovanje djelatnika i upravljanje rizicima. U proizvodnji je to odabir proizvodnog programa, načina njegove realizacije i vođenja politike cijena. U ministarstvima je to optimiranje korištenja i raspodjele proračuna te korištenja vlastitih resursa. U javnim poduzećima je to minimizacija troška i maksimizacija zadovoljstva korisnika. U bolnicama je to minimizacija troškova uz neumanjenu ili povećanu kvalitetu djelatnosti. U visokom obrazovanju uvođenjem bolonjskog procesa akutni problem postaje optimiranje korištenja raspoloživih resursa, proračunskih sredstava, vlastitih prihoda, osoblja, prostora i opreme te raspodjela sredstava (lump sum). S druge strane, relativno mali broj projekata informacijskih sustava u potpunosti uspije. Predloženi projekt bi trebao poduprijeti znanstveni aspekt tih istraživanja koji dovodi do primjenjivih naputaka za povećanje uspješnosti informatičkih projekata, a ujedno do formalno korektnih i šire primjenjivih optimizacijskih postupaka. Nije zanemarivo pitanje sigurnosti informacijskih sustava kao ozbiljan faktor rizika. To bi se valoriziralo kako u konkretnim primjerima tako i u međunarodno objavljenim znanstvenim radovima koji obrađuju studije slučajeva, ali i opise razvijenih algoritama i metodologije. Ovakav prijedlog projekta može djelovati preširok. On je međutim odraz uvjerenja da znanost u maloj i srednje razvijenoj Hrvatskoj prvenstveno treba prvenstveno poslužiti boljitku njenih građana. Iz toga slijedi da će se rješavati problemi nastali temeljem realizacije konkretnih projekata. Koji će se od njih aktivirati ne može se s pouzdanošću unaprijed znati pa je ponuđena paleta široka. Alternativni pristup bi bio odabrati područje znanstvenog interesa te ga istraživati bez obzira na uporabnu vrijednost. U predloženom projektu ne želimo ići tim putom. |
|
|
|
|
|
|
|
