|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Razvoj i pogon elektroenergetskog sustava s visokim udjelom vjetroelektrana |
| Voditelj: |
Ranko Goić |
| Ustanova: |
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |
| Sažetak: |
Uklapanje vjetroelektrana u elektroenergetski sustav i koordinacija njihova rada s ostalim klasičnim elektranama, uvjetovana je primarno slijedećim aspektima: Prvo, razvoj prijenosne mreže koji će omogućiti siguran plasman i prijenos proizvedene električne energije. Drugo, sistemske implikacije pogona elektroenergetskog sustava uslijed nepredvidivosti i varijabilnosti proizvodnje vjetroelektrana, što zahtijeva prilagodbu rada klasičnih elektrana kako bi se osigurala stalna ravnoteža proizvodnje i potrošnje električne energije. Mogućnosti takve podrške su ograničene, vezane su za strukturu ostalih elektrana u sustavu, a hidroelektrane su u tom smislu idealni komplement vjetroelektranama. Treći element se odnosi na dinamičku stabilnost rada elektroenergetskog sustava s visokim udjelom vjetroelektrana.
Projekt istražuje prva dva aspekta, tj. ima za cilj predložiti odgovarajući model za optimalno uklapanje vjetroelektrana u postojeći elektroenergetski sustav sa stanovišta razvoja prijenosne mreže, te planiranja i vođenja elektroenergetskog sustava. Osnovna hipoteza podrazumijeva mogućnost određivanja optimalne razine penetracije vjetroelektrana u elektroenergetski sustav s obzirom na tehničke i ekonomske aspekte planiranja i vođenja elektroenergetskog sustava i zadovoljenje zadane razine sigurnosti rada istog.
Očekivani rezultati će se prvenstveno promatrati na razini strukture elektroenergetskog sustava Hrvatske. Kratkoročno, primjena rezultata istraživanja se očekuje (djelomično ili u cijelosti) u definiranju regulatornih akata i tehničkih kodova za navedenu problematiku. Dugoročno, rezultati će biti teško mjerljivi, budući da su za cjelovito sagledavanje navedene problematike potrebna daljnja kompleksna istraživanja.
Važnost istraživanja izuzetna je s obzirom na situaciju u energetskom sektoru u Hrvatskoj. Vjetroelektrane su trenutno najperspektivniji obnovljivi izvor energije u Hrvatskoj s obzirom na prosječno najnižu proizvodnu cijenu električne energije i veliki vjetropotencijal. Prema iskustvenim procjenama, a znanstveno neutemeljeno, računa se s mogućnosti izgradnje oko 400 MW vjetroelektrana u slijedećih 5-6 godina. Međutim, istraživanja vjetropotencijala koja se provode na brojnim lokacijama širom Hrvatske, pokazuju da je moguća instalirana snaga sigurno iznad 2000 MW. Zbog toga je nužno dati znanstveno utemeljene odgovore na pitanja koliko je vjetreolektrana elektroenergetski sustav spreman prihvatiti, kakvom dinamikom i uz kakve implikacije. |
|
|
|
|
|
|
|
