zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-10-19
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Hrvatska umjetnička baština do "stila 1200." u europskom kontekstu 
Voditelj: Miljenko Jurković
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Projekt «Hrvatska umjetnička baština do «stila 1200» u europskom kontekstu» sistematizirati će građu od zaključnih stoljeća antike do ulaska u 13. stoljeće nastojeći je pozicionirati, što je dosada manjkavo učinjeno, u europski kontekst. Naime, umjetnička baština od kasne antike do romanike je unatoč brojnim studijama tek parcijalno obrađena. S obzirom na činjenicu da građa nije sistematizirana, sve su šire sinteze u početku bazirane više na hipotezama nego na čvrstim činjenicama. Stoga je osnovni cilj projekta stvaranje složene dokumentacije građe po likovnim vrstama i kronološkim razdobljima konačnice klasične antike, ranoga kršćanstva, predromanike, rane romanike i zrelog romaničkog doba. Dokumentacija složena po modelu korpusa onda omogućava temeljnu analizu i razradu problema stila i stvaranje sinteze, kako je učinjeno u prethodnom projektnomrazdoblju za jedan segment - karolinško doba kraja 8. i 9. stoljeće. S druge strane, naglasak se postavlja na problem kontinuiteta, kojega se temeljno može izučavati upravo u vertikalnom praćenju stilskih mijena od 3. do 13. stoljeća na hrvatskim prostorima. Napose se nastoji, uz sudjelovanje inozemnih stručnjaka, proučiti međusobne utjecaje na formiranje i razvoj stila, a time i posve uklopiti stariju hrvatsku baštinu u europski kontekst. Projekt se provodi u dvije različite metodološke i izvedbene razine. S jedne strane, horizontalno se sistematizira građa po kronološkim razdobljima i likovnim vrstama rezultirajući korpusima spomenika, a s druge se strane ulazi u dubinsko sustavno istraživanje pojedinih odabranih paradigmatskih lokaliteta (samostan Sv. Marije Velike kod Bala, ranosrednjovjekovne crkve i naselje u Guranu, lokalitet Kaštelina na Rabu) koji će pružiti odgovore na čitav niz pitanja u kronološkim poveznicama «dugog trajanja». 

Natrag