|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Književni, jezični i kulturološki aspekti hrvatsko-makedonskih odnosa |
| Voditelj: |
Borislav Pavlovski |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Dosadašnja istraživanja povijesnih, književnih, jezičnih i kulturoloških aspekata hrvatsko-makedonskih odnosa (S. Antoljak, D. Brozović, A. Guleska-Hajdić, G. Kalogjera, P. Kepeski, Z. Kramarić, V. Pandžić, B. Pavlovski, H. Polenaković, G. Todorovski i dr.) poticajna su osnova za nastavak prikupljanja građe, njezino sistematiziranje i tumačenje. To se poglavito odnosi na razdoblje od 19. do 21. stoljeća u kojem je hrvatska kulturna sredina odigrala značajnu ulogu u oblikovanju makedonske kulturne povijesti. Posebnu pozornost u istraživanjima imat će određeni makedonski književni opusi (D. i K. Miladinova, G. Prličeva, K. P. Misirkova, K. Racina, A. Šopova, K. Čašule, G. Stefanovskog, D. Dukovskog i dr.) i njihova recepcije u hrvatskoj kritici, književnoj znanosti, školskim i sveučilišnim udžbenicima. Hrvatska književnost na makedonskom jeziku bit će naročiti istraživački interes zbog količine objavljenih djela i prilično velike recepcije u makedonskoj kritici i znanosti o književnosti. U prvom planu bit će djela najistaknutijih hrvatskih pisaca (M. Držića, A. G. Matoša, M. Krleže,, I. Brešana. S. Mihalića i dr.). Jezične i stilske odlike hrvatskih odnosno makedonskih prijevoda književnih djela sastavni su dio ovoga projekta. U njemu će posebno mjesto imati istraživanja i drugih umjetničkih fenomena povezanih s glumom, režijom, kazalištem, filmom i likovnim umjetnostima. Istraživanja će se temeljiti prvenstveno na komparativnim i komparativno-kontrastivnim jezično-stilskim metodama. Provodit će postupno, od prikupljanja i sistematizacije građe, do opisivanja i tumačenja. U završnim fazama rada na pojedinom problemu ili temi organizirat će se diskusije i kolokviji u užim i širim znanstvenim sastavima. Rezultati će biti predstavljani na znanstvenim skupovima, u znanstvenim časopisima, zbornicima znanstvenih radova ili monografijama. Očekujemo stvaranje baze podataka dostupne širem krugu korisnika, uključivanje studenata i novaka u proces istraživanja, tumačenja i objavljivanja radova, kao i spoznaje o udjelu hrvatskoga kulturnog identiteta u oblikovanju makedonske kulture u razdoblju od 19. do 21. stoljeća.
Važnost predloženih istraživanja vidimo, osim u novim spoznajama i objavljivanju rezultata, u stvaranju šire istraživačke mreže na hrvatskim fakultetima i sveučilištima, ali i u interdisciplinarnom povezivanju sa zainteresiranim istraživačima iz drugih područja i zajednica. |
|
|
|
|
|
|
|
