|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u 20. i 21. stoljeću |
| Voditelj: |
Marko Samardžija |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Znanstvenoistraživački projekt „Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u XX. i XXI. stoljeću“, kao dio istraživačkog programa „Hrvatski jezik u XX. i XXI. stoljeću“, u prvom je redu usmjeren pema proučavanju povijesti hrvatskoga jezika od kraja XIX. do početka XXI. stoljeća. U uobičajenoj periodizaciji povijesti hrvatskoga jezika spomenuto je razdoblje ukupno šesto, a treće standardno. Čini ga nekoliko vrlo različitih i dijelom slabo proučenih sociolingvističkih stanja. U nekim se stanjima jasno naziru različite faze, npr. četiri u vremenu između 1918. i 1941., potom dvije između 1941. i 1945., četiri ili pet između 1945. i 1990. Na ta su stanja odsudno djelovale različite jezične politike koje su sve do najnovijeg vremena bile produžena ruka vladajućih političkih opcija. Zato proučavanje povijesti hrvatskoga jezika u XX. stoljeću mora voditi računa o istraživanjima i spoznajama do kojih je o tome vremenu došla povijesna znanost. Različito modelirane i provođene jezične politike imale su izravan utjecaj na društveni položaj, hrvatskoga, na način(e) njegove standardizacije, a nerijetko su izravno utjecale na pojedina normativna rješenja. U standardizaciji hrvatskog jezika u tome vremenu očituje se dvije koncepcijske dužinom različite faze. U prvoj je dominantna koncepcija hrvatskih vukovaca, oblikovana u osloncu na mladogramatičarski pristup, s idealiziranjem jezika usmene narodne književnosti (stilizirane folklorne novoštokavštine), da bi još između dvaju svjetskih ratova počelo zagovaranje bitno drugačijega pristupa književnom / standardnom jeziku oslonjena na spoznaje strukturalističkoga jezikoslovlja, dotično praškoga i francuskoga, što je, nakon konstituiranja sociolingvistike, postupno dovelo do promjene standardizacijske paradigme u jezikoslovnoj kroatistici posve očito dominantne od šezdesetih godina XX. stoljeća. Premda su neka razdoblja iz novije povijesti hrvatskoga jezika u XX. stoljeću dobro proučena, a o pojedinim pitanjima drugih postoji niz vrijednih radova, za cjelovitu sliku povijesti i standardizacije hrvatskoga jezika u XX. i u početku ovoga stoljeća nužno je obaviti još opsežna istraživanja i proučiti mnoge, uglavnom objavljene, ali i neobjavljene izvore. |
|
|
|
|
|
|
|
