|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice |
| Voditelj: |
Anita Peti-Stantić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt će obuhvatiti istraživanja iz područja slavenske jezikoslovne tipologije te opće i poredbene povijesti južnoslavenskih jezika i kultura.
Pri tome će se nastojati otkriti i protumačiti različiti tipovi odnosa između hrvatskoga jezika i kulture kao polazišnih i drugih bliskosrodnih jezika i kultura. U skladu s tim istražuju se i odnosi hrvatskoga prema južnoslavenskim jezicima i prema latinskome kao drugom jeziku hrvatske kulture. Svi istraživači na projektu bavit će se dvama osnovnim pitanjima:
1. istraživanjem tipoloških odnosa (posebno odnosima između sintaktičkih i mofoloških kategorija s naglaskom na istraživanju stilotvornosti linearnoga rečeničnoga ustrojstva, ali i istraživanjem pozicije tzv. “hibridnih žanrova” u kontekstu interkulturalnosti)
2. istraživanjem standardološke problematike (u lingvističkome dijelu tipologijom unutarjezičnih i izvanjezičnih silnica koje su dovele do oblikovanja ovakvih standardnih jezika kakvi su danas na južnoslavenskom prostoru; u kulturnocivilizacijskome dijelu propitivanjem uvriježenih obrazaca pisanja nefikcionalnih tekstova te njihov utjecaj na oblikovanje popularno-znanstvenoga funkcionalnoga stila u dijakronijskoj i u sinkronijskoj perspektivi).
Navedeni nacrt ostvarivat će se, uz korištenje građe iz svih dostupnih bliskosrodnih jezika, na trima razinama:
1. poredbenom analizom kulturnocivilizacijskog pojmovlja i terminologije, i to usustavljivanjem znanja o sintaktičkoj i popularnoznanstvenoj terminologiji u poredbenoj perspektivi od druge polovice 19. stoljeća do danas
2. istraživanjem razlikovnosti i stilotvornosti pojedinih jezičnih obilježja jednog funkcionalnog jezičnog sustava te uspoređivanjem s obilježjima drugoga jezičnog sustava
3. problematiziranjem standardnojezične kompetencije, i to na osnovi uspostavljanja poredbenopovijesnoga okvira za rekontekstualizaciju povijesti predstandardizacijskih silnica prije oblikovanja pojedinačnih standardnih jezika s jedne strane, a s druge dovršavanjem i objavljivanjem rezultata istraživanja stavova i standardnojezične kompetencije. |
|
|
|
|
|
|
|
