|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Neologizmi u hrvatskome i europskome kontekstu |
| Voditelj: |
Vesna Muhvić-Dimanovski |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Zahvaljujući globalizacijskim procesima prisutnima u posljednjih dvadesetak godina došlo je do veoma učestaloga generiranja novih riječi odnosno preuzimanja novostvorenih leksičkih jedinica iz jednoga jezika u drugi. Nepobitna je činjenica je da su neologizmi odraz sve intenzivnijih međujezičnih dodira i brisanja nacionalnih granica te na stanovit način čine dio jednoga zajedničkoga leksika i po nekoliko različitih, genetski često i udaljenih, jezika. S druge strane, dio neologizama prisutnih u pojedinim jezicima sasvim je druge naravi: to su domaće riječi koje nastaju kao posljedica manje ili više izraženoga jezičnoga purizma u nekoj jezičnoj zajednici - prije svega u jezikoslovnim krugovima - koji, u stanovitim razdobljima jezičnoga razvoja, nastupa kao reakcija na ponekad veoma snažne strane utjecaje. Budući da su neologizmi kategorija koja je od cjelokupne leksičke građe jednoga jezika najviše i najbrže podložna promjenama, njihova je efemernost istodobno i prednost i nedostatak: osobina 'novoga' uvijek privlači pozornost pa se svaka nova riječ već samom svojom pojavom u nekom neutralnom tekstu nameće čitatelju i pobuđuje njegov interes; prolaznost popularnosti pojedinih novih riječi posljedica je pak najčešće pada interesa za predmet ili pojavu koje ta riječ označava. Sve to jasno pokazuje da se pri istraživanju novih riječi u nekome jeziku nužno u obzir treba uzeti analizu 'riječi i stvari', ali jednako tako sociokulturnu pa i sociopolitičku pozadinu koja je prethodila stvaranju ili preuzimanju pojedinih leksičkih jedinica. Ne manje važnu komponentu čini i pristup standardologiji i normiranju jezika u istraživanoj jezičnoj zajednici. |
|
|
|
|
|
|
|
