|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Secesija i europske umjetničke integracije |
| Voditelj: |
Magdalena Medarić-Kovačić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Secesija je pokret panestetizma, s korijenima u likovnim umjetnostima koji je uspio prožeti gotovo sva područja umjetničkog izraza, pa i života u Europi, dakle i u Rusiji, na razmeđi 19. i 20. stoljeća. S gledišta cjelokupnog sustava kulturnih procesa, sustav je umjetnostnih oblika hijerarhijski nadređen sustavu rodova specifičnih za pojedini umjetnosni oblik, tako da intermedijalnu vezu među rodovima (odnosno pojedinačnim tekstovima) različnih umjetnosnih oblika ne bi trebalo izvoditi iz neposredne kauzalno-genetičke veze među njima, nego nadasve, preko posredovanja (u dotično vrijeme vladajućeg) sustava intermedijalnih korelacija. Pritom je osobito zanimljiva medijska, performativna, semiotička struktura umjetnosnih oblika i rodova. "Srebrno doba", kako se često naziva ruska moderna kao kultura na razmeđi 19. i 20. stoljeća može se bolje razumjeti primijenim li upravo takav rakurs. Filolozima i povjesničarima kulture neophodan je uvid ne samo u teorijsku literaturu o secesiji kao likovnom stilu i poznavanje likovne građe ili pak poznavanje pitanja intermedijalnosti, nego opseg problema zahtijeva i suradnju europskih, hrvatskih i ruskih stručnjaka za povijest likovnih umjetnosti. Secesiju se može promatrati i kao internacionalni, europski stil epohe, i pritom je važno pitanje o suodnosu vizualnih i verbalnih medija, pa tako i pitanje o tome na koji je način i u kojoj mjeri likovna secesija utjecala na književnost. Posebno je pritom književnost ruske moderne poticajno područje istraživanja. |
|
|
|
|
|
|
|
