|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Romanizmi u onomastici grada Splita |
| Voditelj: |
Marina Marasović-Alujević |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet |
| Sažetak: |
U projektu će biti opisani toponimi i antroponimi, a od etnonima oni koji su konverzijom postali prezimenima (tip Spalatin) ili oni kojima se u osnovi nalazi etnonim (tip Puizina). Kao što je naslovom istaknuto, istraživanjem će biti obuhvaćeni oni splitski onomastički leksemi kojima su u strukturi znaka prepoznatljivi romanski jezični elementi kao posljedica višestoljetnih dodira hrvatskoga jezika s romanskim idiomima i to s onima s kojima je splitski idiom bio u neposrednom dodiru. U projektu će ovi leksemi biti opisani onako kako su se javljali na cijeloj vremenskoj okomici od njihove pojave u pisanim dokumentima približno od XII. stoljeća pa sve do našeg vremena. Prateći ih u vremenskom slijedu otkrivat ćemo jezičnu energiju jezika koji makar različiti i po genetskim i po tipološkim osobinama dokazuju svojim prožimanjem povezanost kultura mediteranskog prostora. Usporedno s tim istraživanja će obuhvatiti i toponime drugog porijekla kako bi sakupljena građa poslužila za jednu cjelovitu studiju splitske toponimije koja bi rezultirala knjigom. Leksemi će biti opisani najprije prema onomastičkoj vrsti kao toponimi i kao antroponimi. Od toponima to su npr. nazivi za gradske četvrti i za mikrolokalitete, a od antroponima prezimena kao najprepoznatljiviji sloj antroponomastičkog leksika, zatim osobna imena i nadimci, osobni i obiteljski. U svakoj će vrsti leksemi biti podijeljeni u skupine kao tuđice, dakle leksemi s romanskim elementima na svim jezičnim razinama i kao posuđenice, dakle leksemi s prilagodbom aloglotskih fonoloških i morfoloških osobina fonološkim i morfološkim osobinama hrvatskog idioma. Posebno će biti izdvojeni tzv. hibridni leksemi, tj. oni s prepoznatljivim signalima dvaju jezika u strukturi znaka. Od toponima to su npr. oni tipa Sustipan s refleksom dalmato-romanskog pridjeva sanctus i imena oblikovanog splitskom čakavštinom, a od antroponima oni s aloglotskom osnovom i hrvatskim sufiksom (tip Despalatović) i oni s hrvatskom osnovom i romanskim sufiksom (tip Mladineo). Analiza će pokazati da su promjene u etničkoj strukturi splitskog stanovništva od srednjeg vijeka naovamo promijenile i odnos aloglotskih i idioglotskih jezičnih elemenata u strukturi onomastičkih znakova, ali zbog razlika jezične prirode između toponima i antroponima na različit način u svakoj vrsti ovih leksema. Splitski onomastički leksik nije još opisan kao jezični sustav. Otud potreba da se to učini i s lingvističkog i sa sociolingvističkog stajališta. |
|
|
|
|
|
|
|
