zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-5-4
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Materinski i inojezični hrvatski 
Voditelj: Zrinka Jelaska
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Suživotom u današnjoj Hrvatskoj kao dijelu Europe i višejezičnošću vrsno vladanje hrvatskim jezikom, svim njegovim djelatnostima (slušanje, govorenje, razgovaranje, čitanje i pisanje) izvornih govornika preduvjet je očuvanju hrvatskoga identiteta jer je hrvatski jezik bitan dio hrvatskoga naroda i kulture. Ovladanost hrvatskim jezikom govornika kojima je on jedini materinski jezik ili jedan od okolinskih jezika (kao u slučaju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka) bitan je uvjet njihova narodnoga ili društvenoga identiteta, dok je ovladavanje hrvatskim jezikom ostalih inojezičnih govornika bitno za njihovo sporazumijevanje s govornicima hrvatskoga. Istraživanja u sklopu projekta Materinski i inojezični hrvatski dovest će do stjecanja novih temeljnih znanja o posebnosti hrvatskoga u odnosu na druge jezike, utjecaju dvojezičnosti i višejezičnosti na vladanje hrvatskim jezikom izvornih govornika, o tome kako izvorni govornici hrvatskoga ovladavaju (usvajaju i uče) svojim standardnim idiomom, te kako inojezični govornici (manjinski i strani) ovladavaju hrvatskim - njihove razvojne stupnjeve i obilježja njihova međujezika. Istraživanja prikladnosti različitih pristupa i metoda učenja i poučavanja u različitim fazama njihova međujezika utjecat će i na učenje, poučavanje i vrjednovanje jezičnih komunikacijskih sposobnosti i izvornih govornika materinskoga hrvatskoga, i inojezičnih materinskoga hrvatskoga kojima je hrvatski drugi, čak i ako im je (su)materinski, kao što su hrvatski iseljenici ili neki njihovi potomci. S druge strane, sve veća otvorenost Hrvatske stranim useljenicima čini nužnim znanstveno utemeljiti spoznaje o međujezičnim obilježjima, o prikladnim pristupima i metodama poučavanja i učenja, te o nužnim razinama vladanja jezikom (usporedivima s CEF-om) kako bi se od stranaca za suživot u Hrvatskoj tražila moguća znanja i umijeća na pojedinim razinama. Spoznaje u projektu moći će bitno doprinijeti projektima poput nacionalnih ispita u sklopu uvođenja Državne mature, Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnoga standarda za hrvatski jezik i drugima. Projekt potiče i interdisciplinarnu i međuregionalnu suradnju jer uključuje različite profile istraživača i drugih suradnika iz cijele Hrvatske (Čakovec, Rijeka, Zadar, Split, Pučišća, Osijek, Zagreb), susjedne Bosne i Hercegovine (Mostar), dviju bliskih zemalja s važnim hrvatskim manjinama (Austrija i Mađarska), jedne europske (Nizozemska) i triju na drugim kontinentima (Kanada, SAD, Australija). 

Natrag