|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive |
| Voditelj: |
Katica Ivanković |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Ključne polazišne spoznaje
Povijest izučavanja zapadnoslavenskih nacionalnih književnosti u inozemstvu i u Hrvatskoj uglavnom upućuje na nesustavno i fragmentarno nadovezivanje na domicilne nacionalne književnoznanstvene spoznaje pri čemu se u pravilu ne dobiva koherentan uvid u cjelinu nacionalnih kultura ni u cjelinu većih nacionalnih književnih korpusa. Ovaj projekt stavit će istraživanje zapadnoslavenskih književnosti u okvire izučavanja uzajamnog djelovanja raznih formi ideologije i književnog stvaralaštva uz pretpostavku da ono čini važnu sastavnicu tvorenja kulture te da književnosti nema bez ideologije. Riječ je o širokom shvaćanju pojma ideologije kao osviještenog ili ne posve osviještenog diskurzivnog ishodišta koji se kreće u lepezi od maksimalno uređenih kanona (pritom se termin kanoni upotrebljava u njegovom izvornom značenju kao norma, propis, dakle ideološki konstrukt) do formalno neusustavljenih ali utjecajnih stereotipa. U istraživanju će se respektirati spoznaje teorije ideologije kao i spoznaje o interakciji pojedinih formi ideologije i književnosti (koji se u velikoj mjeri oslanjaju na istraživanja književne antropologije): (a) od interdisciplinarne teorije stereotipa i imagoloških istraživanja (b) preko bogate domaće i inozemne avangardološke tradicije te spoznaja u proučavanju modernizma, postmodernizma, romantizma, realizma i drugih književnih epoha i pravaca, (c) do razmatranja koncepcija književne povijesti (ponajprije nacionalne) i stvaranja nacionalnih književnih kanona te raznih izučavanja «ideologotvornih» književnih korpusa i «društveno angažirane književnosti».
Hipoteza, cilj istraživanja
Slijedom rečenog izučavanje zapadnoslavenskih književnosti upućeno je i na «izvanknjiževno postojanje književnosti» tj. na razne manifestacije njezina djelovanja u svijetu, pri čemu most čini odnos književnosti i ideologije. Pretpostavka je da bi takav uvid u «život književnosti» omogućio novo poimanje i većih književnih korpusa poput književnih smjerova i epoha te slijedom toga i novo shvaćanje nacionalnih književnih povijesti.
Očekivani rezultati, važnost istraživanja
Očekuje se da će ovako metodološki uokviren pristup u izučavanju zapadnoslavenskih književnosti rezultirati nizom književnopovijesnih studija, koje će omogućiti ujednačen uvid u ključne zapadnoslavenske književne korpuse i stvoriti uvjet za relevantne i inovativne nacionalne književnopovijesne preglede. Bio bi to pionirski pothvat u povijesti hrvatske slavistike. |
|
|
|
|
|
|
|
