|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Forenzična fonetika: slušno prepoznavanje i zvučna analiza glasova |
| Voditelj: |
Gordana Varošanec-Škarić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Pošlo se od usvojenih spoznaja brojnih istraživanja forenzičnih fonetičara da zvučno prepoznavanje govornika nije nepogrešivo, da fonetičar ne može tvrditi da tehnologija omogućuje potpuno identificiranje govora/glasa osobe te da je njegova uloga savjetodavna i da na temelju rezultata slušne procjene i zvučnih analiza može izvijestiti da postoji vjerojatnost da se radi o istoj/različitoj osobi. Projekt odabire dokazane postupke slušnog percepcijskog prepoznavanja govornika uobičajene u forenzičnoj fonetici i metode koje uzimaju u obzir dugotrajni spektar govora (Hollien 1990, 2002). Znanstvena je svrha utvrđivavanje i provjera relevantnih varijabli slušnog percepcijskog prepoznavanja i akustičkih u prepoznavanju govornika. Očekuje se da se slušnim prepoznavanjem govornika može s velikom vjerojatnošću utvrditi sličnost/različitost govornika. Iskusni fonetičari procjenjivat će percepcijsku dimenziju različitosti – sličnosti na ljestvici od 10 stupnjeva na kojoj vrijednost 0 označava potpunu različitost osoba, a 10 najveću sličnost para glasova osoba. Procjenjivat će se parametri: ton, kvaliteta glasa, fonacijske vrste, intenzitet, dijalekt, artikulacija, prozodija i ostalo. Za svaku dimenziju procjene parova glasova utvrdit će se ukupan rezultat i raspon sličnosti u postocima. Uzorak će biti 200 glasova govornika snimljenih u kontroliranim uvjetima, filtriranim i snimljeni stvarni slučajevi. Glasovi će se uspoređivati u istim tekstovima s neutralnim govorenjem, različitim tekstovima, u slobodnom govoru u različitim govornim uvjetima – različite glasnoće, različitih okogovornih situacija. U provjeri rezultata koristit će se i akustičke metode dugotrajnoga prosječnog spektra glasa govora (AS programa, Škarić i Stamenković), a akustički parametri mjerit će se i na temelju fonacije vokala izračunate u Praat programu (Boersma i Weenink). Glavna akustičko-statistička provjera rezultata bit će izračuni indeksa različitosti i indeksa sličnosti glasova na temelju LTAS, jer su se te metode usporedbi glasova pokazale dobrim u različitim usporedbama glasova u forenzičnoj fonetici (Harmegnies 1985, 1995). Rezultati slušnog percepcijskog prepoznavanja parova glasova stavit će se u postupak korelacije s rezultatima na temelju akustičko-statističkih metoda indeksa sličnosti i različitosti. Istraživanje je osim u znanstvenom smislu provjere postupaka prepoznavanja govornika, važno i u društvenom smislu zbog stvaranja preduvjeta razvoja forenzične fonetike u Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
