zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2020-7-2
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Kontrastivna analiza gramatičkoga ustroja turskog i hrvatskog jezika 
Voditelj: Ekrem Čaušević
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Središnje mjesto u Projektu imala bi kontrastivna analiza gramatičkoga ustroja turskog i hrvatskog jezika, i to na morfološkoj, sintaksnoj, tvorbenoj i leksikološkoj/leksikografskoj razini. Izbor područja nije slučajan, nego uvjetovan činjenicama da kontrastivnog izučavanja turskog i hrvatskog jezika gotovo i nije bilo, da je stoga nužno krenuti od početka, odrediti smjerove istraživanja, specifična područja i prioritete te, na kraju, da je riječ je o kontrastiranju rodoslovno i tipološki vrlo različitih jezika. Rad na Projektu odvijao bi se na trima izvedbenim razinama: 1) teorijskoj; 2) analitičkoj; 3) sintetičkoj. S obzirom na izrazite različitosti ustrojâ spomenutih jezika, pozornost bi se usmjerila na strukturne razlike koje su najveći izvor interferencijskih poteškoća s kojima se susreću hrvatski studenti. Osim znanstvenog, rezultati istraživanja moraju biti i primjenjivi u sveučilišnoj nastavi turskoga jezika. Kontrastivna analiza turske i hrvatske sintakse te tvorba riječi u turskom i hrvatskom jeziku imale bi središnje mjesto u Projektu, posebice s obzirom na posve različitu distribuciju rečeničnih konstituenata u dvama jezicima, te na gotovo neograničene mogućnosti sufiksalne tvorbe u turskom kao aglutinativnom jeziku (npr, doy+um+luk «količina hrane potrebna čovjeku da se zasiti»). Projekt bi eventualno obuhvatio i istraživanje komunikacijskih paradigmi iz razgovornoga jezika. Hrvatski u globalu posjeduje sve obrasce koji poznaje turski jezik, no zato turski raspolaže većim brojem komunikacijskih paradigmi koje ne poznaje hrvatski jezik, odnosno, koje nisu ukorijenjene u kulturu Hrvata. Zbog toga bi analiza komunikacijskih paradigmi tekla u tursko-hrvatskome smjeru. Budući da je tijekom rada na prethodnome projektu (br. 501) završeno oko tisuću stranica hrvatsko-turskog rječnika, predmnijeva se da bi leksikografski rad na prvom takvom rječniku bio nastavljen i u okvirima ovoga projekta, te da bi u petogodišnjem razdoblju rječnik morao biti ponuđen izdavaču. Isto tako, nastavio bi se rad na franjevačkim gramatikama turskoga jezika iz 19. st., u kojima se naziru začeci tursko-latinsko-njemačko-italijansko-hrvatskog kontrastiranja. Spomenute rukopisne gramatike posvećene su opisu govornoga jezika onog vremena, te su izvrsna poveznica s turcizmima, koji su u naš jezik ulazili posredovanjem tog varijeteta, a ne, kako se pogrešno misli, posredovanjem suvremenoga turskog jezika. 

Natrag