|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima |
| Voditelj: |
Mario Brdar |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Opći je cilj istraživanja prikaz tipova struktura koje možemo okarakterizirati kao polisemne te kognitivnih i ostalih mehanizama koji dovode do pojave polisemije te funkcionalnih efekata vezanih uz polisemiju u procesu komunikacije. U istraživanju se polazi od nekih općeprihvaćenih saznanja i odgovora na temeljna pitanja problematike polisemije predloženih u okviru nekoliko teoretskih okvira, od strukturalnog do kognitivno-lingvističkog prema nizu specifičnih pitanja koja su izuzetno značajna gledano iz teoretske perspektive lingvističkog modeliranja, no isto tako i na deskriptivnom te primijenjenom planu. Ta se pitanja mogu grupirati u tri tematska kruga vezana uz: 1. ontogenenezu polisemije (Kakva je uloga metafore i metonimije, a kakva ostalih kognitivnih mehanizama?), 2. uz njezine pojavne tipove i distribuciju unutar jezičnih sustava (Kakav je odnos između pravilne i prozirne polisemije i metonimije na jednoj strani te ad hoc neprozirne polisemije i metafore? Koliko je pojava polisemije prisutna u gramatičkom sustavu? Da li je situacija u hrvatskom glede polisemije ista kao i u drugim jezicima (slavenskim, germanskim, romanskim, te ugro-finskim), ili postoje neke specifičnosti? Koliko su razlike uvjetovane strukturnim (tipološkim) čimbenicima, a koliko arealno-povijesno? Koliko je univerzalne polisemije prisutno i u hrvatskome?) te 3. uz domet i granice funkcioniranja polisemije unutar jezičnog sustava i u komunikaciji. (gdje su granice tolerancije polisemije kao pojave koja dovodi do maksimiranja ekonomičnosti u sustavu, ali dovodi do povećanja napora u obradi te koji su preferirani mehanizmi razlučivanja odnosno obilježavanja polisemije?) Pokušat će se rasvijetliti pojavu polisemije kao jedan od neizostavnih parametara pri sveobuhvatnoj semantičko-tipološkoj karakterizaciji hrvatskog i drugih jezika.
Rezultati projekta su primjenjivi na nekoliko razina:
1. teoretske se spoznaje nakon proučavanja metodičkih implikacija dijelom mogu ugraditi u gramatičke i leksikološko-leksikografske opise jezika uključenih u istraživanje, a mogu poslužiti i kao polazište za više drugih primijenjenih istraživanja; 2. pri izrada koncepcije modula za leksikografsku obradu i prikaz metonimije;
3. u izradi novih i poboljšanju postojećih nastavnih metoda i materijala u poučavanju jezika, kako materinjega, tako i stranih;
4. u automatskom prepoznavanju smisla, automatskom/strojnom prevođenju;
5. u obuci prevoditelja i tumača. |
|
|
|
|
|
|
|
