|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Tekstološki i pragmalingvistički opisi hrvatskoga jezika |
| Voditelj: |
Lada Badurina |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Zanimanja za tekst u europskom jezikoslovlju potječu iz 1970-ih godina. Od 80-ih godina ona su obogaćena interdisciplinarnim istraživanjima proizvodnje, recepcije i korištenja tekstova u ljudskoj interakciji (de Beaugrande – Dressler, 1981). U hrvatskome jezikoslovlju prva se zanimanja za nadrečeničnu problematiku bilježe polovicom 1970-ih. Prve monografije o tekstu potječu iz 80-ih: J. Silić (1984), M. Velčić (1987). Daljnja tekstnolingvistička i/ili pragmalingvistička istraživanja u Hrvatskoj provode hrvatski germanisti: Z. Glovacki-Bernardi (1990), N. Ivanetić (1995, 2003). Zapažena je i djelatnost HDPL-a i zbornici radova (1996, 1997, 1999, 2000). Važni su i prilozi iz funkcionalne stilistike: K. Pranjić (1968. i 1986), J. Silić (1997–1998. i 2006). Funkcionalnostilistička se i diskursna/diskursnostilistička gledišta susreću u radovima L. Badurina i M. Kovačević (1998–2001). // Hrvatski standardni jezik razmjerno je dobro opisan i propisan. Gramatički opisi međutim ne mogu odgovoriti na važna pitanja pragmatičkih vrijednosti jezika u ljudskoj zajednici ni otkriti pravu bit teksta. Zanimanje za dinamičnu jezičnu djelatnost, a ne isključivo za statične opise jezičnoga sustava pomaže boljemu razumijevanju zakonitosti ljudske komunikacije te, povratno, unosi novine i u gramatičke opise jezika. // Ovim se projektom kani organizirano nastaviti s proučavanjima teksta kao najkompleksnijega jezičnog znaka te ih bitno unaprijediti. Zbog komunikacijskih vrijednosti teksta, na kojima je težište u svim novijim pristupima tekstu (europskim i američkim), dosadašnji će, mahom suprasintaktički, pristupi tekstu biti obogaćeni pragmalingvističkim istraživanjima koja su otvorena spoznajama i drugih znanstvenih disciplina. Tako će se hrvatska (tradicionalna, filološka) bavljenja tekstom uključiti u već bogatu europsku praksu proučavanja teksta i u teorijsko-metodološki okvir suvremene tekstne lingvistike. // Spoznavanje izrazito dinamične naravi teksta, razumijevanje njegove funkcionalnosti osigurava teorijska i metodološka uporišta za unapređenje javne komunikacije hrvatskim jezikom, ali i za proučavanje i poučavanje hrvatskoga jezika. Kritički će pristup tekstu i njegovim konstitutivnim značajkama biti od praktične pomoći u odabiru tekstova namijenjenih usvajanju komunikacijskih vještina na hrvatskome jeziku (kao materinskom ili stranom) te će voditi razvijanju i unapređenju komunikacijske kompetencije govornika hrvatskoga jezika. |
|
|
|
|
|
|
|
