zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2017-7-28
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Holocenski sedimenti kao zapis promjena u okolišu Jadranskih slivova 
Voditelj: Georg Koch
Ustanova: Hrvatski geološki institut 
Sažetak: Čovjekova aktivnost i klimatske promjene/fluktuacije utječu na vodene tokove, pronos sedimenata i na promjene parametara u ekosustavima riječnih slivova, priobalnih i jezerskih područja. Jedan od glavnih faktora kontrole distribucije i pronosa sedimenta u jadransko more je razvoj civilizacije i promjena klime tokom holocena (razdoblje od 12.000 prije sadašnjosti do danas) u slivovima rijeka koje dreniraju krško zaleđe istočne obale jadranskog mora. Prije sedam tisuća godina veći dio obale kako Mediterana tako i jadranskog mora ima razvijenu poljoprivrednu djelatnost. Najveće promjene u vegetacijskom pokrivaču i transportu sedimenata u marinske, jezerske i poplavne okoliše krških polja posljedica su sječe šuma koje datira unazad 2000 godina i erozije plitkih tala koja pokrivaju karbonatne stijene u Dinaridima. U duboko morskim jadranskim sedimentima prve jasne tragove intenzivnog krčenja šuma na temelju promjena u zajednicama polena i povećane sedimentacije kao posljedice povećanog unosa terigenog materijala vezane su za razdoblje kasnog brončanog doba te u srednjem vijeku . Utvrđeno je da se zbog erozije tla u jadranskim slivovima u razdoblju od prije Malog ledenog doba brzine sedimentacije u središnjem Jadranu povećala četiri puta. Paralelno s procesima erozije odvijalo se je i taloženje teških kovina (Pb, Hg) kao posljedice rudarenja (posljednjih 2000 god.), te poljoprivredne i industrijske aktivnosti u recentnijim razdobljima. Istraživanja holocenskih sedimenata i tala u prostoru jadranskim slivova i priobalnih područja biti će provedena pomoću granulometrijskih, geokemijskih i mineraloških analiza te analiza polena sa velikom rezolucijom na izbušenim jezgrama. Rezultati provedenih analiza zajedno s dostupnim podacima o klimatskim promjenama i geomorfološkim istraživanjima, omogućit će rekonstrukciju antropogenih i klimatskih utjecaja u analiziranim slivovima, sedimentacijskim procesima, i paleohidrološku rekonstrukciju pomoću modela kao što su CAESAR i u GIS okruženju. Zapis antropogenih i klimatskih promjena aluvijalnim, jezerskim i marinskim sedimentima omogućit će utvrđivanje pozadinskih ili pred-antropogenih uvjeta (vezanih kako za promjene u upotrebi zemljišta tako i u taloženju potencijalno toksičnih elementa ) na području jadranskih krških slivova, te utvrdi granične uvjete koje su aktivirali promjene, ujedno istraživanje će dati doprinos poboljšanju održivog gospodarenju resursima u jadranskog krškom i priobalnog prostora. 

Natrag