zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2022-1-23
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj 
Voditelj: Branka Ivančan-Picek
Ustanova: Državni hidrometeorološki zavod 
Sažetak: Istraživanja oluja i prirodnih katastrofa bavit će se proučavanjem dinamike mezoprocesa na području Hrvatske i interakcije sustava različitih razmjera od makrogibanja do turbulencije, što i dalje predstavlja velik problem u prognozi mogućih oluja i opasnih atmosferskih pojava. U cilju sprečavanja i umanjenja katastrofalnih posljedica olujnih nepogoda važno je odrediti parametre koji su odlučujući u procesu dovoljno ranih upozorenja (do 36 sati unaprijed). Stoga je važno razviti sustav vrlo kratkoročne i neposredne prognoze vremena (nowcasting) koji bi u sebi, između ostalog, objedinjavao satelitske i radarske podatke. Posebna pažnja usmjerit će se problemu lokalnih vjetrova kao što su olujna bura i jugo te njihovim uzročnicima – prodorima hladnog zraka, pojavi mlaznih struja i zavjetrinskoj ciklogenezi. Zavjetrinska ciklogeneza je posljedica djelovanja više faktora odnosno procesa (orografija, potencijalna vrtložnost, termička advekcija i baroklinost, dijabatički procesi, itd.), koji različito djeluju u pojedinim fazama njezinog razvoja. Ovim istraživanjem će se dijagnostičkim studijama i numeričkim eksperimentima pokušati stvoriti potpunija slika o nastanku Jadranske ciklone i prepoznavanju Jadrana kao ravnopravnog ciklogenetičkog područja na Sredozemlju. Opažanja, prognostičko iskustvo i novija istraživanja ukazuju da se često radi o potpuno nezavisnoj mezoskalnoj zavjetrinskoj ciklogenezi iznad sjevernog Jadrana, obično povezanoj s frontalnom deformacijom uslijed utjecaja Dinarida. Horizontalne dimenzije ovih vrtloga su najčešće veličine 100-200 km. U početku su ovi poremećaji plitki, ali uslijed prodora hladnog zraka sa sjeveroistoka oni se produbljuju, što dovodi do olujnih procesa na tom području. Osim vrlo jakih vjetrova (bura i jugo) radi se i o velikim količinama oborina, koje su ponekad povezane s dubokom konvekcijom. Procesi duboke konvekcije osobito su zanimljivi, jer su najžešće konvektivne oluje obično neraspoznatljive kroz standardne sinoptičke materijale. U njihovom raspoznavanju i prognoziranju osobito važnu ulogu igraju mezoskalni modeli manje horizontalne razlučivosti te produkti meteoroloških satelita i radara, ali i fizikalno poznavanje samog procesa kroz tzv. konceptualne modele. Ovo istraživanje će se temeljiti na rezultatima numeričkog modeliranja mezomodelom ALADIN/HR. Bitan dio ovih istraživanja bit će razvoj nove generacije nehidrostatičkog modela horizontalne rezolucije 2 - 3 km, kao i razvoj LAMEPS sustava. 

Natrag