|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke |
| Voditelj: |
Zoran Velagić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Temeljni je cilj projekta omogućiti i olakšati pristup hrvatskoj baštini tiskanoj na narodnom jeziku do 1800. godine. Iako su pretisci brojnih hrvatskih djela tiskanih do 1800. godine objavljeni, u Hrvatskoj ne postoji bibliotečni niz u kojemu se sustavno i prema određenom ključu (kronološkom, tematskom i sl.) objavljuje cjelokupna sačuvana tiskana baština. To je rezultiralo marginaliziranjem autora čija su djela procijenjena estetski nevažnima, ali i sporim razvojem povijesti knjige kao moderne interdisciplinarne znanosti. Nove spoznaje o mogućnostima digitalizacije tiskane građe i opći trend digitalizacije baštine, vidljiv i u inicijativi Europske komisije „i2010: digital libraries” kao i projektu Strategija razvitka Republike Hrvatske „Hrvatska u 21. stoljeću“, omogućuju ostvarenje virtualne biblioteke hrvatske tiskane knjige.
Početna istraživanja podrazumijevaju: a) izradu što cjelovitije bibliografije, s posebnim naglaskom na djela otkrivena u posljednjih dvadesetak godina, b) susljednu usporedbu knjižničnih fondova s navedenom bibliografijom, c) osmišljavanje najkorisnijega oblika web prezentacije, d) određivanje prioriteta pri objavljivanju djela. Prioriteti se određuju prema sljedećim kriterijima: a) interdisciplinarna važnost djela, b) dostupnost djela istraživačima (djela sačuvana u inozemstvu imaju prioritet), c) prisutnost i znanstvena percepcija djela (nepoznata ili manje poznata djela imaju prioritet).
Temeljni je očekivani rezultat stvoriti virtualnu biblioteku hrvatske knjige tiskane do 1800. g., koja će omogućiti cjelovitiji pristup izvornoj tiskanoj građi. Očekuje se da će takva biblioteka istraživačima omogućiti brojne prednosti u odnosu na klasične tiskane bibliotečne nizove: brži uvid u sâm sadržaj, ali i pretraživanje djelâ, primjerice, prema autoru, narječju, tiskaru, godini i gradu objavljivanja itd., ali i prema ključnim riječima. Usto, svako će objavljeno djelo biti bibliografski obrađeno, bit će mu pridružen kritički pogovor, te bilješke o sačuvanim primjercima i temeljnoj literaturi u kojoj se obrađuje.
Virtualna bi biblioteka vremenom okupila golemi broj djela, omogućujući komparativni pristup i detaljnu analizu svih vidova kulturološke i društvene uloge pisane riječi. Time bi se olakšalo izučavanje povijesti hrvatske knjige, koje u skladu s modernim znanstvenim trendovima podrazumijeva interdisciplinarnu i komparativnu obradu sadržaja djela, analizu njegovih fizičkih obilježja, uloge sudionika u procesu proizvodnje itd. |
|
|
|
|
|
|
|
