|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Razvoj nove germplazme u oplemenjivanju kvantitativnih svojstava pšenice |
| Voditelj: |
Georg Drezner |
| Ustanova: |
Poljoprivredni institut Osijek |
| Sažetak: |
Povećanje proizvodnje pšenice proizlazi iz rada na oplemenjivanju i unapređivanju poljoprivredne prakse. Doprinos oplemenjivanja u povećanju proizvodnje pšenice u Hrvatskoj u zadnjih 50 godina iznosi oko 0,9% godišnje. Da bi se taj trend nastavio, ali i poboljšala kakvoća, potrebno je pažljivo odabrati roditelje za stvaranje potrebne genetske varijabilnosti, stalnim obogaćivanjem domaće adaptirane germplazme novim genima, proučavati genetsku strukturu populacija razvijenih oplemenjivanjem i procjenjivati vrijednost odabranih genotipova u različitim okolinama (lokacije, godine) s obzirom na kvantitativna (agronomska i tehnološka) svojstva. Stoga projekt obuhvaća tri razine odnosno cijeline istraživanja na pšenici: a) stvaranje genetske varijabilnosti i razvoj nove germplazme u 100 kombinacija križanja po konceptu svojstva, te u još 100 kombinacija križanja po konceptu svojstva uz dodatnu procjenu genetske raznolikosti primjenom SSR markera nadopunjeno analizom bjelančevina glutena pomoću elektroforeze (SDS-PAGE) i tekućinske kromatografije (HPLC); b) genetska istraživanja koja obuhvaćaju procjene genetskih parametara, komponenti varijance, nasljednosti i genskih učinaka u ranim generacijama, u dvije kombinacije križanja na značajna kvantitativna svojstva (16 generacija); c) vrednovanje genotipova u višelokacijskim pokusima (15 genotipova, četiri lokacije, četiri godine, RCBD shema) koji se popunjavaju genotipovima odabranim iz oplemenjivačkog materijala stvorenog u prethodnim projektima. Cilj u oplemenjivanju pšenice je stvaranje genotipova poboljšanog i stabilnog uroda i kakvoće, otpornih na različite biotske i abiotske stresove. Za ostvarenje ovog cilja potrebno je imati što više znanja i informacija o raspoloživoj genetskoj varijabilnosti u oplemenjivačkom materijalu, načinu nasljeđivanja i nasljednosti svojstava, utjecaju selekcije na očekivanu genetsku dobit, značenju interakcije genotip*okolina, te vrijednosti odabranih novostvorenih genotipova. Razvoj nove poboljšane germplazme pšenice (temeljen na SSR markerima) i analizi bjelančevina glutena), genetska istraživanja i pokusi u različitim okolinama trebali bi rezultirati učinkovitijim stvaranjem novih genotipova koji bi kao priznati kultivari mogli omogućiti proizvođačima i prerađivačima pšenice u Hrvatskoj veću profitabilnost. Važnost istraživanja ogleda se također u utjecaju na oplemenjivanje pšenice, te razvoj kvantitativne i populacijske genetike proširene molekularnim i biokemijskim metodama. |
|
|
|
|
|
|
|
