|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Monitoring aeroalergena i model sustavnog suzbijanja alergogenog bilja |
| Voditelj: |
Edita Štefanić |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Usljed značajnog onečišćenja zraka alergogenim peludom i sporama broj oboljelih od alergijskih bolesti je u znatnom porastu. Prema medicinskim istraživanjima u Republici Hrvatskoj na osobe oboljele od alergijskih bolesti otpada 12 % ukupne populacije. Među njima je najviše osoba mlađe životne dobi, posebice djece, alergičnih na pelud korova, trava i drveća. Područje sjeveroistočne Hrvatske najugroženiji je dio državnog teritorija u kome su pelud ambrozije, kopriva, trava, breza i vrba dominantni aeroalergeni prisutni u vrlo visokim koncentracijama kroz duži vremenski period. Ovo alarmantno stanje ukazuje na potrebu izrade modela prognoze polinacije alergogenih biljaka, i što je vrlo bitno, kreiranje učinkovitog modela njihovog suzbijanja.
To se posebice odnosi na korovnu vrstu Ambrosia artemisiifolia čija je pelud poznata kao jedan od najznačajnijih aeroalergena umjerenog kontinentalnog klimata. U zadnjih dvadesetak godina ova je biljka zauzela vodeće mjesto među okopavinskim korovima na oranicama, proširila se ruderalnim staništaima te zaoposjela i urbana područja. U našim krajevima niče sredinom travnja, a cvatnja započinje sredinom srpnja (ovisno o vremenskim uvjetima pojedine godine) i završava s hladnijim danima i kišom u rujnu. Zbog svoje enormne produkcije peluda (do 8 milijuna peludnih zrnaca po biljci) i dugog razdoblja cvatnje, pelinolisni limundžik predstavlja sve veći javnozdravstveni problem na području sjeveroistočne Hrvatske čijem rješavanju treba studiozno pristupiti.
Kontinuirana aerobiološka motrenja peluda u zraku volumetrijskom metodom pružaju pouzdanu sliku o količini alergogenog peluda po m3 zraka te omogućavaju senzibilizaciju javnosti o početku i svršetku polinacije opasnih alergogenih vrsta. Međutim, pored pasivnog motrenja nužno je sprovesti i niz aktivnosti kojima bi populaciju pelinolisnog limundžika, a i ostalih alergogenih korova sveli na tolerantnu razinu.
Stoga su: sustavno praćenje i izvješćivanje o koncentraciji peluda alergogenog bilja u zraku tijekom sezone polinacije, kartiranje vegetacije i utvrđivanje područja s visokim udjelom alergogenih vrsta i u konačnici njihovo suzbijanje glavni preduvjeti koji bi omogućili oboljelim i osjetljivim osobama da izbjegnu ili lakše prebrode kritični period polinacije za zdravlje opasnih biljnih vrsta. |
|
|
|
|
|
|
|
