zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-9-15
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Kontinuirano genetsko unapređenje soje suvremenim metodama oplemenjivanja 
Voditelj: Aleksandra Sudarić
Ustanova: Poljoprivredni institut Osijek 
Sažetak: Soja (Glycine max (L.) Merr.) «čudesna biljka» 20. stoljeća glavni je izvor biljnih ulja i bjelančevina u svijetu. Sadašnja proizvodnja soje u svijetu je na 91,4 mil. ha s prosječnim urodima zrna od 2,3 t/ha (FAO podaci, 2005.). U Hrvatskoj, proizvodnja soje ima pozitivne trendove i u površinama i u urodima zrna, posebno kroz zadnjih pet godina. Horizontalno proširenje soje kao kulture i povećanje uroda zrna rezultiralo je iz genetskog unapređenja sorata i unapređenja tehnologije proizvodnje kao i povećanog interesa države prema ovoj kulturi. Doprinos oplemenjivačkog programa soje u Poljoprivrednom institutu Osijek razvoju, stabilnosti i unapređenju proizvodnje soje u Hrvatskoj je fundamentalan i vrlo značajan kroz stalni razvoj visokoprinosnih sorata sa genetskim potencijalom uroda 5-6 t/ha, zadovoljavajućom kakvoćom zrna (sadržaj bjelančevina i ulja) i visokom tolerantnosti na glavne bolesti (bijelu trulež, crnu pjegavost stabljike (rak stabljike), plamenjaču) kao i otpornosti na polijeganje i pucanje mahuna u zriobi. Osim visine uroda, sorte moraju imati dobru stabilnost uroda te široku adaptabilnost na različite proizvodne uvjete. Rezultat ranijeg rada na oplemenjivanju soje u Poljoprivrednom institutu Osijek su 34 priznate sorte soje u okvirima 00 do II grupe zriobe. Većina ovih sorata prošla je, nalazi se ili će biti uvedena u široku proizvodnju (sada je oko 10 sorata Instituta u proizvodnji i pokriva više od 60% ukupnih površina pod sojom u R. Hrvatskoj). Poznato je da s vremenom kod soje, kao samooplodne vrste, dolazi do izrođavanja sorata, a kroz to i smanjenja njihovih proizvodnih svojstava. Zbog specifičnosti soje koja je više osjetljiva na okolinske uvjete nego druge ratarske kulture, svugdje u svijetu gdje se soja uzgaja organizirani su oplemenjivački programi u kontinuitetu. Prema našim istraživanjima i iskustvima iz proizvodnje, ova činjenica se potvrđuje. To znači da je nužno stalno stvaranje novih sorata i njihovo uvođenje u široku proizvodnju što je odlučujuće za unapređenje i održavanje domaće proizvodnje soje na zadovoljavajućoj razini. Daljnji genetski napredak sorata soje bit će temeljen na primjeni suvremenih oplemenjivačkih metoda što uključuje kombinaciju klasičnih oplemenjivačkih metoda sa suvremenim kemijskim, biokemijskim, fitopatološkim i molekularnim analizama. Svako povećanje proizvodnje soje koje rezultira iz genetskog poboljšanja sorata predstavlja značajan nacionalni ekonomski dobitak. 

Natrag