|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ekološki prihvatljiv sustav biljne proizvodnje |
| Voditelj: |
Ivan Turšić |
| Ustanova: |
Duhanski institut s p.o. |
| Sažetak: |
Reducirana gnojidba dušikom temeljna je značajka u uzgoju virginijskog duhana, te u usporedbi s gnojidbom pšenice i kukuruza razlika može biti višestruka. U Sjevernoj Hrvatskoj duhan se uzgaja na 7000 - 10000 ha, pa se može pretpostaviti da je zagađivanje tala i voda nitratima na tim površinama bitno smanjena. Pedoklimatski uvjeti - lakša tla i intenzitet padalina - utječu na povečano površinsko otjecanje (run off), ali i premještanje vode u niže horizonte tla i ispiranje nitrata, zbog slabe absorpcije. Utvrđivanjem premještanja nitrata, statičkim postupkom u lizimetrijskim ekstraktima, dobiti će se količina nitrata koja odlazi u podzemne vode, prije redukcije ili absorpcije korijenskim sustavom, a analizom voda s poljoprivrednih površina otječu površinski (run off), utvrditi će se frakcija koja izravno zagađuje površinske vodotoke. (Usp. N:N. 2/84.: Official Journal of European Communnities. No L 375/1). Sudjelovanje duhana u plodoredu utjecati će na smanjenje količine ispranih nitrata promatrano kroz dulji period i tjekom godine uzgoja. Budući da se ova istraživanja nastavljaju dijelom na izučavanje plodoreda koja su u tijeku, dobiti će se predođba o dinamici nitrata na negnojenoj površini u tom periodu i u nizu kultura osim duhana (pšenica, kukuruz, soja, šećerna repa). Način i redosljed uzgoja u plodoredu važniji su od jednostavnog smanjenja gnojidbe (Addiscott, T.M. et al., 1991. Farming, fertilizers and the nitrate problem). Utvrditi će se utjecaj obrade tla na smanjenje ispiranja nitrata i smanjenje gubitka površinskim otjecanjem (run off). Na područjima gdje je duhan zasađen na značajnoj površini na jednom mjestu (300-500 ha) analizirati će se površinski akumulirane vode na sadržaj nitrata, te usporediti sa sadržajem u vodama koje potječu sa sličnih površina pod pšenicom, kukuruzom i sojom. Optimalno mjesto duhana u plodoredu je poslije pšenice, pa je nedvojbeno da duhan koristi zaostali dio dušika pored gnojidbom dodanog, što će također ova istraživanja razjasniti, dok će monokultura duhana sa standardnom gnojidbom pouzdano potvrditi postoji li i kolika je razlika u ispiranju nitrata i ostalih dušikovih spojeva, a varijanta s uzgojem duhana u monokulturi bez gnojidbe pokazati će bilans nitrata u tlu i od padalina. Utvrditi će se koliko je ispiranje nitrata na ostalim kulturama u plodoredu (pšenica, kukuruz, šećerna repa, soja). |
|
|
|
|
|
|
|
