|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Istraživanje dugotrajnih posljedica ratnih zbivanja na zdravlje stanovništva |
| Voditelj: |
Dinko Puntarić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Ovaj projekt sastavni je dio programa Hrvatska biobanka: Resurs za analizu odrednica zdravlja i bolesti u populaciji. Programom se nastoji prikupiti ciljani uzorak od 4.500 ispitanika koji odgovaraju demografsko-socijalnoj strukturi populacije Republike Hrvatske, te formirati populacijski registri s oko 3.000 oboljelih od raznih bolesti od javno-zdravstvenog značaja, kako bi se daljnjim analizama istražile glavne genetske i okolišne odrednice tih bolesti. Značaj projekta leži u mogućnosti razvijanja javnozdravstvenih djelatnosti ili akcija u budućnosti, kojima bi se umanjio rizik oboljevanja od pojedinih bolesti, te unaprijedila zaštita zdravlja izloženog pučanstva.
Primarni cilj ovoga projekta unutar navedenog znanstvenog programa je doprinjeti stvaranju jedinstvene Biobanke za hrvatsku populaciju prikupljanjem ciljanog uzorka od 1.000 stanovnika iz istočnog dijela Hrvatske.
Specifični cilj ovoga projekta jest, međutim, istražiti dugotrajne posljedice ratnih zbivanja na zdravlje stanovništva u Hrvatskoj, epidemiološko analitičkim i eksperimentalnim pristupom. Uvidom u raspoložive epidemiološke podatke istražit će se navedene posljedice na razini RH uspoređujući morbiditet za bolesti za koje se pretpostavlja da bi mogle biti posljedica ratnih zbivanja (npr. specifični tipovi zloćudnih tumora). Uz usporedbu regija RH, analizirat će se i kretanja morbiditeta i mortaliteta u prijeratnom, ratnom i poratnom razdoblju.
Eksperimentalni dio projekta činit će prikupljanje 12 uzoraka od po 20 ispitanika, koji će biti predstavnici različitih rizičnih skupina ili kontrole. Primjerice, ti uzorci će uključivati razne kategorije branitelja (npr., ranjene eksplozivnim napravama, topnike, tenkiste i dr), te osobe koje žive na ratom stradalim područjima (npr. Vukovar, Ćelije). Detekcijom elemenata koji su i nisu navedeni u Pravilniku o vodi za piće (pojedinih metala – npr. osiromašenog urana) nastojat će se povezati njihova prisutnost u vodi sa njihovom koncentracijom u serumu, urinu i kosi, te moguća veza sa zdravstvenim stanjem ljudi koji žive na ispitivanim područjima.
Važnost cjelokupnog programa očituje se u predloženoj širokoj suradnji većeg broja međunarodno dokazanih znanstvenika Republike Hrvatske na zajedničkoj ideji, zatim izrazita multiregionalnost i multiinstitucionalnost, konkretni i ostvarivi ciljevi koji će označiti novu generaciju kvalitetnih informacija važnih za kreiranje zdravstvene i znanstvene politike u Republici Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
