|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
KARCINOM DOJKE-MOLEKULARNE,GENETSKE I KLINIČKE KARAKTERISTIKE |
| Voditelj: |
Damir Vrbanec |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Rak dojke našćešći je zloćudni tumor u žena. Izbor sistemske terapije(hormonske i/ili kemoterapije) se temelji na prognostičkim čimbenicima poput broja zahvačenih limfnih čvorova, veličine tumora, histološkom gradusu i prediktivnim čimbenicima koji obuhvačaju stutus hormonskih receptora i HER2 izražajnost. Posljednjih godina istražuju se i brojni drugi potencijalno značajni prognostički i prediktivni čimbenici poput: p53, topoizomeraze II-alfa, uPA, PAI-1, ciklina E1 i ciklina D, te čimbenika vaskularne invazije i angiogeneze. Imunološki nadzor u razvoju tumora manje je istraženo područje u onkologiji i stoga je važno istražiti gene važne u nespecifičnoj i specifičnoj imunosti pacijenta s tumorom. Vrlo važne su mutacije Toll-like receptora (TLR)-4,2,3 i 9. Glavna svrha predloženog istraživanja jest upoznavanje funkcijskih osobitosti raka dojke na makromolekularnoj razini i odnosi tih osobina s patološkim i kliničkim značajkama. Također, ciljevi su analiziranje određenih prognognostičkih i prediktivnih čimbenika poput anti alfa cateina, beta cateina, uPA, PAI-1, ciklina E1, ciklina D, te topoizomerazeII-alfa, angiogeneze i genetskih mutacija u naših bolesnica s rakom dojke. Jedan od ciljeva je i praćenje i skupljanje kliničkih podataka uključujući i vrste terapije (hormonska, kemo i imunoterapija) i izrada kompjutorkog modela praćenja (izrada registra prvo na razini KBC, a potom i šire). Na kliničkoj razini bi takva karakterizacija tumora mogla omogućiti pouzdanije određivanje mogućeg tijeka bolesti, a u praksi bi to omogučilo najbolji izbor pojedinih oblika liječenja tj. individualizaciju terapije. Slijedeći cilj je i istraživanje mutacija TLR(Toll-like receptora) i to -4,-2,-3 i -9 kao predisponirajučih čimenika za razvoj karcinoma dojke, odnosno istražiti da li poremečaj urođenog imuniteta (tj.TLRa) može biti predispozicija razvoju raka kao dio multigenetskog rizika. Moguće su različite kombinacije gena koje čine predispoziciju u različitim populacijama, te je jedan od ciljeva i provođenje istraživanja značajne kombinacije rizičnih čimbenika u populaciji hrvatskih pacijenata. Rezultati ovog istraživanja bi mogli dalje poboljšati izbor terapijskih postupaka, a racionalno liječenje raka dojke moglo bi značajno doprinijeti smanjenju troškova. Predloženo ispitivanje trebalo bi olakšati uvođenje i razvoj novih metoda bazičnih tehnika, te njihovu primjenu u kliničkoj dijagnostici u Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
