|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nacionalni model kliničke baze podataka u maksilofacijalnoj onkologiji |
| Voditelj: |
Mihajlo Virag |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Sustav medicinske dokumentacije i obrade podataka sa izračunom rezultata liječenja tumora u Hrvatskoj postoji samo na Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB Dubrava. Podaci Registra za rak su nepotpuni i nisu primjenjivi za kliničku praksu.
Od 1988 u Klinici se koristi baza podataka za tumore glave i vrata (tum2) i posebni obrasci za pojedine lokalizacije tumora. Baza podataka danas ima 6500 bolesnika i radi na bolničkoj mreži. Preloženi projekt nacionalne mreže je logični nastavak, a institucijama u Hrvatskoj nudi «know how». Podaci za bolesnike s tumorima glave i vrata bit će pohranjivani u 5 institucija (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split, Požega) i elektronski dostavljani u centralnu bazu. Kroz 5 godina prospektivno uključivanje bolesnika sa malignim tumorom usne šupljine, usnice, kože, paranazalnih sinusa i nosa, slinovnica. Očekivani broj je 900 novih bolesnika godišnje odnosno 4500 bolesnika na kraju istraživanja. Retrospektivni unos za 5 godina, očekivani broj 3500 bolesnika. Analiza podataka za ciljane studije – biopsija sentinel limfnog čvora N0 tumora usne šupljine i prognostičke faktore primarnog tumora kod N0 statusa.
Standardi PH nalaza prema preporukama The Royal College of Pathologists, Datasets for histopathology reports on head and neck carcinomas and salivary neoplasms, 2005. Standardi kliničke prakse prema preporukama Effective Head and Neck Cancer Management, ?2002, British Association of Otorhinolaryngologists Head and Neck Surgeons at The Royal College of Surgeons of England.
Praćenje bolesnika u pogledu preživljenja, izliječenja, razine neuspjeha i pojave neovisnog primarnog tumora. Ispitivanje učestalosti konverzije N0 vrata u pogledu proliferacije miofibroblasta kod karcinoma usne šupljine. Usporedba patološkog N-stadija, UZ vođene citološke punkcije i sentinel biopsije kod N0 karcinoma usne šupljine.
Bilježi se lokalni, regionalni ili udaljeni recidiv, novi primarni tumor, liječenje za novu pojavu iste bolesti, smrt od tumora i smrt bez znakova bolesti. Gubitak bolesnika iz praćenja ne bi trebao biti iznad 5%.
Korištenje navedene baze u Hrvatskoj trebalo bi prerasti u mrežu, a pristup podacima omogućen putem interneta. Korištenje specijalnih baza podataka vezanih na osnovnu trebao bi stimulirati znanstveni rad kliničara. |
|
|
|
|
|
|
|
