|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Uzrok porasta učestalosti raka štitne žlijezde u Republici Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Miljenko Radetić |
| Ustanova: |
Opća bolnica "Sveti Duh" |
| Sažetak: |
Uzroci raka štitne žlijezde (RŠŽ) nisu u cijelosti dokazani. Male doze zračenja jedan su od sigurnih inicijalnih i favorizirajućih faktora etiologije ove bolesti. Deficit joda, povišen TSH, možda i prekomjerni unos joda, djeluju kao favorizirajući faktor. Genetski faktor je sigurno dokazan u slučajevima familijarnog medularnog RŠŽ. Novija istraživanja upućuju da geni igraju stanovitu ulogu u pojavi i ostalih histoloških oblika RŠŽ. Najkraće vrijeme latencije u iradiranih je četiri godine, pri manjim dozama deset, no rizik pojave bolesti je doživotan. Najopasnije su doze od 50 do 400 cGy, no kancerogene su i manje doze od 10 cGy. Doze iznad 1500 cGy su celulicidne i rizik linearno opada porastom doze. Rizik je obrnuto proporcionalan dobi, a štitnjača žena je 1,5 puta osjetljivija od one u muškaraca. Naš je cilj dokazati ili isključiti černobilsku nuklearnu katastrofu (ČNK) kao uzrok ili jedan od uzroka porasta incidencije raka štitne žlijezde u RH, od sredine 1990-ih. Ovaj je trend porasta konstantan i bilježimo ga zaključno s 2003. godinom. Identičan trend ne postoji za sva ostala sijela zloćudnih tumora zajedno u istom razdoblju. Naša hipoteza temelji se na najmanje tri skupine podataka: uz porast incidencije svih RŠŽ, zabilježen je i porast prevalencije papilarnih RŠŽ, sve su češći, u preostalom parenhimu uz karcinom, autoimuni tireoiditis, adenomi i noduli, te porast stope novootkrivenih u dobnim skupinama mlađih od 19 godina u vrijeme katastrofe, spram ostalih dobnih skupina. Smisao je nastavka istraživanja pratiti trend porasta RŠŽ, najmanje deset godina nakon vremena latencije. Tada se matematičkim modelom može predvidjeti incidencija za idućih 5 do 10 godina, posebice u skupinama rođenih do 20 godina prije katastrofe. Rezultate ćemo provjeriti usporedbom s državnim ili regionalnim registrima za rak zemalja, u kojih je depozicija radio-joda bila približna onoj u RH. Kao kontrolna skupina služit će regionalni registri za rak država u kojima je depozicija radio-joda bila zanemariva. U molekularno-biološkom dijelu istraživanja će se uz pomoć dvodimenzionalne gel-elektroforeze u kombinaciji s masenom spektrometrijom proučavati proteinski profili ekspresije papilarnih karcinoma štitnjače štitnjače pri čemu će kao kontrola poslužiti odgovarajuća, tumorom nezahvaćena, tkiva ispitanika. Istražit će se razlike u ekspresiji proteina između pojedinih grupa ispitanika kao i promjene u fosforilaciji proteina vezane uz malignu transformaciju. |
|
|
|
|
|
|
|
