|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
FOTODINAMSKA TERAPIJA U DERMATOLOŠKOJ ONKOLOGIJI |
| Voditelj: |
Neira Puizina-Ivić |
| Ustanova: |
Klinička bolnica Split s p.o. |
| Sažetak: |
Do sada nije usvojen jedinstven i ujednačen protokol liječanja aktiničkih keratoza, Bowenove bolesti i površnih varijanti bazalioma fotodinamskom terapijom. Naime, nisu usuglašeni vrijeme inkubacije, intenzitet svjetla i ukupna emitirana energija. Aplikacijom kreme u kojoj je inkorporirana 20% delta-aminolevulinska kiselina kao prekursor fotosenzibilizatora, inkubira se kožna promjena pod okluzivnim zavojem tijekom nekoliko sati (4-16 sati). Nakon toga se tretirano područje obasjava crvenim svjetlom valne duljine 635 nm. Tijekom obasjavanja se pojavljuje slijed biokemijskih zbivanja koji za rezultat imaju pojavu intracelularnih slobodnih radikala zbog čega dolazi do selektivnog odumiranja tumorskih stanica. Spomenuti se protokol koristi u većini klinika u svijetu. Tijekom provedbe projekta, istražit će se moguće modifikacije protokola u cilju uspješnije i brže terapije. Modifikacije protokola pratit će se histološkim pretragama.Tijekom procesa, pojavljuje se hipertermija uz bolnost koja se smanjuje vlaženjem i hlađenjem. Hipertermija se može objektivizirati daljinskim infracrvenim termometrom. Vizualnom analognom skalom nastojat će se objektivizirati stupanj bolnosti. Transkutanom oksimetrijom pratit će se parcijalni tlak kisika u tkivu te će se paralelnim mjerenjem fluorescencije tkiva korelirati sa pojavom boli. Cilj je ovih istraživanja višestruk; ona trebaju dati odgovor na pitanje kako je uspješnost terapije korelirana s koncentracijom kisika u tkivu, zatim je li pojava boli primarno posljedica foto-kemoterapijskog učinka i na kraju kako bolje pripremiti kožno tkivo u cilju uspješnije terapije.Pojava aktiničkih keratoza i karcinoma kože vezana je uz naslijeđenu genetsku predispoziciju mogućnosti stvaranja pigmentacije, odnosno fototipa kože. Dugotrajna izloženost ultravioletnim zrakama (UV) ostavlja neminovno posljedice i na očnu pozadinu poglavito u vidu pojave senilne makularne degeneracije (SMD). Stoga će se ovisno o fototipu pratiti i stupanj SMD. Anketiranjem bolesnika će se nastojati doznati životne navike, boravak i rad na otvorenom te s tim u vezi stupanj izloženosti UV tijekom života. Patohistološka verifikacija kožnih promjena pokazala bi kvalitativno stupanj solarnih promjena u dermisu, a imunohistokemijskim bojanjem bi se dokazala prevladavajuća vrsta kolagena u okolini lezije. Bolesnici bi se kontrolirali tijekom narednih šest mjeseci po obavljenoj terapiji. |
|
|
|
|
|
|
|
