zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2022-12-3
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Uloga pozitronske emisijske tomografije (PET) u bolesnika sa zloćudnim tumorima 
Voditelj: Dražen Huić
Ustanova: Medicinski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Analog glukoze 2-deoksi-D-glukoza (DG) obilježen s fluor-18 (F-18 FDG) koristi se za detekciju čitavog niza primarnih tumora i njihovih metastaza, za prognozu tijeka bolesti, za planiranje i monitoriranje terapije te za rano otkrivanje recidiva tumora. Radi se o jedinstvenoj metodi gdje nakupljanje F-18 FDG u tumoru upućuje na metaboličku aktivnost osnovne bolesti, za razliku od konvencionalnih-morfoloških metoda (UZV, CT, MR) čiji rezultati se baziraju na promjeni morfologije i veličine tkiva i tumora. Unazad nekoliko godina je na našem Zavodu instalirana “troglava” (tri detektora) gama kamera (Philips, Inc, Cleveland, OH) s mogučnošću registriranja pozitrona te su već neke studije s F-18 FDG urađene pomoću nje. U ovom trenutku je naš zavod jedini centar u našoj državi u kojem se redovito izvode pretrage s F-18 FDG. Ovaj projekt se nastavlja na prethodni, gdje je značajno iskustvo stečeno uglavnom u bolesnika s limfomima. Ciljevi projekta su: 1.utvrditi vrijednost ove metode u dijagnostici i praćenju efekata terapije kod bolesnika s različitim malignim bolestima; 2. Usporediti F-18 FDG rezultate s nalazima konvencionalnih-morfoloških pretraga (CT, MR, UZV); 3. Utvrditi vrijednost metode u kontinuiranom praćenju bolesnika tijekom 2-3 godine nakon terapije, 4. utvrditi utjecaj metode na daljnji postupak s bolesnicima. Svrha projekta je procijeniti da li bi ispitivana metoda mogla naći svoje mjesto u dijagnostičkom algoritmu malignih bolesti, s obzirom na njenu osjetljivost i specifičnost, ali i na cijenu koštanja. Istraživanje bi moglo omogućiti značajno poboljšanje u dijagnostici čitavog niza malignih bolesti. Metoda bi mogla omogućiti detaljniji uvid u proširenost osnovne bolesti prije terapije, uvid o terapijskim učincima te dati vrijedne prognostičke podatke. Slijedeći korak bi trebala biti verifikacija utjecaja metode na dijagnostički algoritam bolesnika s malignim oboljenjima s obzirom na dva osnovna trenda u zdravstvenoj skrbi: povečanje efikasnosti i smanjenje broja invazivnih pretraga. 

Natrag