zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2020-9-27
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: PUTEVI MIGRACIJE HIPOKAMPALNIH GABA-ergičkih NEURONA U MAJMUNA I ČOVJEKA 
Voditelj: Zdravko Petanjek
Ustanova: Medicinski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Poremećaji u organizaciji GABA-ergičke sinaptičke mreže prisutni su u većini neuroloških i psihijatrijskih bolesti, a većinom su uzrokovani pogreškama u razvoju. Kako 10% populacije ima sklonost razvijanju epileptičkih napada koji započinju u limbičkim područjima, zapitali smo se da li je moguće da su poremećaji organizacije GABA-ergičke sinaptičke mreže češći u čovjeka nego u ostalih vrsta? Tijekom evolucije GABA-ergički sustav postao je složeniji, a paralelno dolazi do povećanja u trajanju i raznovrsnosti događanja koja reguliraju razvoj interneurona. Uz to, udaljeno porijeklo ineterneurona i vrlo složeni putovi migracije u medijalno smještena (limbička) područja ukazuju da bi odgovor na postavljeno pitanje mogao biti ppozitivan. Podaci o razvoju GABA-ergičkih interneurona u majmuna i čovjeka su vrlo oskudni, jer je većina istraživanja provedena na glodavcima. Međutim, istraživanja u primata su nezamjenjiva za razumijevanje specifičnosti organizacije i razvoja GABA-ergičke sinaptičke mreže, a posljedično razumijevanja neurobiologije epilepsije i drugih neurološki i psihijatrijskih poremećaja. Smatramo da je kod primata migracija interneurona prema hipokampusu jedan od najosjetljivijih razvojnih događanja, te da su poremećaji migracije uzrok epilepsije temporalnog režnja u velikog broja pacijenata. Zbog toga je glavni cilj ovoga istraživanja definiranje parametara normalnog morfološko-funkcionalnog razvoja i organizacije GABA-ergičke sinaptičke mreže u hipokamupsu majmuna i čovjeka, što će omogućiti daljnja istraživanja neurobiološke osnove neuroloških i psihijatrijskih bolesti. Očekujemo da na temelju ovih podataka razvijemo kod primata model lezije sa oštećenjem razvoja različitih subpopulacija interneurona. Ovaj model poslužiti će u istraživanju neuroloških i psiholoških posljedica razvojnih oštećenja specifičnih subpopulacija hipokampalnih interneurona. Pretpostavljamo da će morfološki i funkcionalni podaci dobiveni na rezovima tkiva omogućiti identifikaciju migratornih putova na živom i intaktnom postmortalnom mozgu metodom magnetske rezonance. Moguće je da se ove morfološke promjene mogu odraziti na električnu aktivnost mozga (promjene na elektroencefalogramu). Morfološko-funkcionalni i MRI-EEG podaci mogu se kasnije koristiti kao parametri u pato-histološkoj i kliničkoj dijagnozi. 

Natrag