zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2020-8-11
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Hidrodinamika cerebrospinalnog fluida 
Voditelj: Darko Orešković
Ustanova: Institut "Ruđer Bošković", Zagreb 
Sažetak: Većina dosadašnjih saznanja iz fiziologije cerebrospinalnog likvora objedinjeno je hipotezom, a ne znanstvenim činjenicama. Prema toj opće prihvaćenoj hipotezi likvor nastaje aktivnim procesom u moždanim komorama teće duž likvorskog sustava prema površini mozga gdje se pasivno apsorbira u venske sinuse. Volumen likvora je određen razlikom količine likvora koji se stvara unutar moždanih komora i likvora koji se apsorbira u venske sinuse. Međutim naša dosadašnja istraživanja dovode u sumnju tako zamišljeu hipotezu jer smo pokazali da likvor ne nastaje aktivnim procesom unutar moždanih komora (Orešković et al. 1991), da volumen likvora ne ovisi o aktivnom stvaranju i apsorpciji likvora (Orešković et al. 2001), te da ne postoji jednosmjerna cirkulacija likvora (Bulat M 1993; Orešković et al. 1995). Sukladno iznesenom, potrebno je pokušati odgovoriti na pitanje što utječe na promjenu volumena likvora? Budući da smo nedavno na modelu izoliranih moždanih komora, pokazali da volumen likvora u moždanim komorama ovisi o osmolarnosti likvora (Orešković et al. 2002), za očekivati je da bi promjena osmolarnosti krvi mogla dovesti do promjene volumena likvora u čitavom likvorskom sustavu. Kako smo također pokazali da se metoda za izračunavanje volumena stvorenog likvora ne može koristiti zbog nepouzdanosti (Orešković et al. 2000; 2003; 2005), potrebno je razviti novu metodu za mjerenje volumena likvora u čitavom likvorskom sustavu. U tu svrhu bi se na mačkama razvila metoda ispuštanja likvora iz cisterne magne, te bi se na takvom modelu, nakon definiranja svih eksperimentalnih parametara, ispitali utjecaji povišene i snižene osmolalnosti krvi na volumen likvora. Pratio bi se također i likvorski tlak, osmolalnost likvora i krvi, koncentracija tvari koje su ključne za održavaju osmolalnosti likvora (elektroliti Na, K,Cl; različiti metaboliti), odnosno svi parametri koji bi mogli biti relavantni za promjenu volumena likvora. Nadalje, kako smo pokazali da je povećanje osmolalnosti likvora usko vezano uz porast likvorskog tlaka (Klarica et al. 1992; 1994), za očekivati je da i kod akutnog hipertenzivnog hidrocefalusa određenu ulogu ima povećanje osmolarnosti likvora. Zbog toga bi se sakupljao likvor tih pacijenata kod kojih bi se pratili spomenuti parametri i usporedili s kontrolnom skupinom. Navedena istraživanja su od temeljnog značenja za razumjevanje uloge osmolarnosti u pato/fiziologiji likvora. 

Natrag