|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Primjena selektivne digestivne dekontaminacije u jedinici intenzivnog liječenja |
| Voditelj: |
Mladen Perić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Jedan od najvećih problema u liječenju septičkih bolesnika jest razvoj bakterijske rezistencije na antibiotike. Isto tako, vezano uz široku primjenu antibiotika jest nastanak ventilacijskih pneumonija (engl. VAP), što se javljaju kod bolesnika koji su na umjetnoj ventilaciji. Principi SDD-a ustanovljeni još 1984. godine izgleda da su znatno pripomogli rješavanju tog problema. U randomiziranim kontroliranim studijama SDD je doprinijela smanjenju smrtnosti kod bolesnika u kirurškim jedinicama intenzivnog liječenja od 8,1% (dokazi razine A). Međutim sugeriraju se daljnja istraživanja.
U ovom projektu planira se istražiti navedeni učinak kod dvije skupine bolesnika. Obje su visokorizične za razvoj sepse. Prvu sačinjavaju elektivni bolesnici (kirurški i neurokirurški) koji se podvrgavaju velikom operacijskom zahvatu. Drugu skupinu čine hitni bolesnici (akutni abdomen, rupture aneurizmi moždanih arterija, teške kraniocerebralne ozljede). U skupinama ispitanika primjenjivala bi se SDD, dok bi se kod kontrolnih skupina koristila deeskalacijska metoda. U SDD skupini koji spadaju u podskupinu hitnih, umjesto sistemski danog cefotaxima, davao bi se meropenem. U slučaju prisutne MRSA-e u SDD skupini dodavao bi se i vancomycin u smjesu antibiotika za SDD.
Pratili bi se i uspoređivali sljedeći parametri:
Razvoj bakterijske rezistencije
Pojava VAP-a
Dužina boravka u JIL-u
Dužina umjetne ventilacije
Dužina boravka u bolnici
Ukupni troškovi liječenja
Smrtnost nakon 28 dana, 6 mjeseci, godine dana
Nadzorne kulture farinksa i anusa nakon 6 mjeseci i nakon godine dana |
|
|
|
|
|
|
|
